Bjeloruski profesor Yuri Marakhovsky već godinama proučava bolesti gastrointestinalnog trakta, a već 15 godina vodi Odjel za gastroenterologiju i prehranu na Bjeloruskoj medicinskoj akademiji za poslijediplomsko obrazovanje.
Pogledajte najzanimljivije iz prevedenog intervjua s prof. Marakhovskim.
– Prof. Marachovsky, je li gluten doista tako opasan kao što se priča ili je to neka moda?
– Gluten sadrže žitarice. Najviše ga ima u pšenici, raži, ječmu, a znatno manje u zobi. Učestalost osoba s intolerancijom na gluten u Europi u prosjeku se kreće od 1 do 1,5%.
Glavni problem je što se gluten prepoznaje kao strana komponenta, poput virusa, zbog čega dolazi do imunološke reakcije u tijelu. To počinje od djetinjstva, a najizraženije promjene događaju se u određenoj dobi: kod nekoga s 15 godina, kod nekoga s 30 godina.
Ova stalna reakcija u tijelu mijenja mnoge stvari, uključujući također je faktor rizika za razvoj raka. Zahvaćena su crijeva, pa ovaj abnormalni imunološki odgovor utječe i na druge organe.
Talijani, primjerice, vjeruju da dermatitis nije samostalna bolest, već se javlja kod osoba s intolerancijom na gluten. Tada se pokazalo da žene kod kojih nije otkrivena intolerancija na gluten često ne nose trudnoću.
Po kojim znakovima se može posumnjati na ovaj problem?
– Mnogi ljudi žive s tim ne sluteći ništa. Problemi s crijevima poput nadutosti, kruljenja, rijetke stolice, blagog proljeva – to su znakovi, općenito govoreći.
– Koliko takav skriveni tijek bolesti može biti opasan?
– Ljudi ne umiru od same bolesti, kao što se ne umire ni od hipertenzije. Umiru od posljedica koje zahvaćaju druge organe – jetru, gušteraču, razvoj tumora.
Ne trebamo plašiti ljude. Specijalizirana prehrana potrebna je određenoj skupini ljudi, a u 21. stoljeću tu je bezglutenski kruh, tjestenina, tjestenina.
– Sada milijuni ljudi slijede dijete, što je korisno odabrati kao proizvode?
– Ako govorimo o zdravoj prehrani, ona se sastoji od jednostavnih stvari:
prvo i osnovno: nema loših proizvoda, postoje loši izbori;
drugo: uporaba proizvoda mora odgovarati stanju pojedinog organizma, iz čega proizlazi zaključak: ne možete konzumirati sve redom ili stalno isto;
treće: svatko od nas ima svoj prag apsorpcije hranjivih tvari sadržanih u proizvodima.
Ova tri položaja zajedno omogućuju individualan pristup prehrani određene osobe. To se može dogoditi uz pomoć ovlaštenog medicinskog stručnjaka u ovom području.
– Mlade djevojke žele biti mršave poput manekenki. Neki odbijaju jesti, drugi jedu samo kuhano pileće meso. Uredu je?
– Takve djevojke će ići toliko daleko da će si poremetiti mjesečni ciklus i neće moći imati djece. Upravo se manekenke suočavaju s takvim problemom, zbog čega većina posvaja djecu, a ne rađa svoju. Jer nije tako lako vratiti svoje zdravlje. Ljudsko tijelo treba raznoliku prehranu.
– Kažu da sadašnji proizvodi nisu kao što su bili u prošlosti i ne daju čovjeku potrebne hranjive tvari. S druge strane, ljekarne su pune sintetskih vitamina…
– Sve je to lobiranje za interese tvrtki koje proizvode vitamine. Kako bi se došlo do zaključka o nedostatku vitamina, potrebno je provesti niz studija.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije dodatni unos vitamina ne bi smio prelaziti 15% dnevne potrebe za ovim tvarima. To jest, ako su dnevne potrebe za vitaminom C 200 mg, ne možete uzeti više od 30 mg umjetnih vitamina.
– Je li istina da ne treba jesti nakon 6 sati navečer?
– Ovdje postoji sukob. S jedne strane, ako se navečer pojede energetski bogat obrok koji sadrži mnogo lako probavljivih ugljikohidrata, oni će se pohraniti kao mast. No, druga studija pokazuje da lako probavljivi ugljikohidrati moraju biti prisutni – bez njih mozak noću teže funkcionira i oporavlja se.
Kako bi se ovo trebalo dogoditi?
– Kao primjer ću dati šećer: dovoljne su dvije i pol žličice šećera navečer. Možete popiti šalicu čaja sa šećerom ili pojesti nešto slatko.
– Smatra se da je za sprječavanje krvnih ugrušaka potrebno stalno razrjeđivati krv malim dozama aspirina. S druge strane su posljedice želučanog krvarenja.
– Svaki lijek sadrži tri karakteristike: kvalitetu, učinkovitost, sigurnost. Nema sigurnih lijekova, pa tako ni ljekovitog bilja. Da, aspirin smanjuje zgrušavanje krvi. Oni koji ga redovito uzimaju smanjuju rizik od razvoja raka crijeva. Ali aspirin ima negativan učinak na sluznicu probavnih organa, bez obzira na dozu. Učestalost takvih slučajeva je od 2 do 5%, a gotovo 2% ih je životno ugroženo. Stoga se aspirin propisuje svakom pojedinačno.
– Što bi ljudi trebali naučiti o raku želuca?
– Jedna od glavnih komponenti koje dovode do razvoja raka želuca, prepoznata u cijelom svijetu, je Helicobacter pylori – mikrob koji živi u sluznici želuca. Nastanio se u djetetovom tijelu prije 5 ili 15 godina, kasnije dovodi do razvoja čira, do sklonosti krvarenjima kod upotrebe aspirina, do razvoja raka. Japanci su odavno došli do zaključka da je Helicobacter pylori kancerogeni faktor broj 1.
To je još 1999. potvrdila Svjetska agencija za borbu protiv raka kao i Svjetska zdravstvena organizacija. Tada je Japan, kao zemlja s vrlo visokom prevalencijom raka, problem riješio jednostavno: država plaća liječenje Helicobacter pylori jer je zabrinuta za sudbinu svojih građana. A Japanci su u 16 godina smanjili prevalenciju raka želuca čak 10 puta. Još jedan dokazani čimbenik za nastanak raka želuca je naša omiljena slana slanina. To je jedini dokazani faktor rizika među prehrambenim proizvodima. Ali odricanje samo od slanine neće riješiti problem.
– Kako se ne zaraziti helicobacterom, može li se to izbjeći?
– Zaraza se najlakše javlja u dječjim ustanovama, stoga je neophodna higijena – pojedinačno posuđe, pranje ruku prije jela. Ne treba eksperimentirati sa svojim zdravljem i tijelom. Slijedite jednostavne preporuke stručnjaka za higijenu i živjet ćete normalno i dovoljno dugo.
___________________________________________________________________________________________________________________________
Pravila zdrave prehrane:
Smanjite unos natrija na 2,9 g dnevno. Natrija ima u temeljnim kockama, mineralnoj vodi i drugim proizvodima. Ako je pretvorimo u kuhinjsku sol, to je 6 g dnevno. Ali sol ne smijete smanjiti na manje od 3 g dnevno, jer će tada krenuti drugi problemi, porast će smrtnost. A više od 6 g dnevno izaziva povećanje arterijskog tlaka kod 30% ljudi. Upotreba 6 g soli dnevno omogućuje smanjenje prevalencije kardiovaskularnih bolesti za 10% bez ikakvih lijekova.
Jedite najmanje 400 g povrća i voća dnevno, ne računajući krumpir. Dva puta tjedno – riblja jela, ostalim danima – meso. Ne biste se trebali lišiti ovih komponenti. Proteini iz biljnih proizvoda su nepotpuni.
Otkrijte na internetu mediteransku prehranu – ona je optimalna.
Ne zaboravite da se uvjereni vegetarijanci nikada ne odlikuju dobrim zdravljem. Stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Indiji, primjerice, ista je kao u Bjelorusiji. Dobrobit vegetarijanstva je u povećanju konzumacije voća i povrća. Ni u kojem slučaju nemojte prisiljavati ili sugerirati svojoj djeci da postanu vegetarijanci. To će naškoditi njihovom zdravlju.
Što se tiče količine hrane, ona ne bi trebala izazvati osjećaj punog želuca. Još su stari govorili da od stola treba ustati s osjećajem da se još može jesti. Apetit kod ljudi ne regulira želudac, već središnji živčani sustav. Važno je na vrijeme reći sebi: “Stani!”
Ne zaboravite da dnevna potrošnja tekućine varira ovisno o fizičkom stanju, temperaturi zraka, fizičkim opterećenjima i trebala bi biti unutar 1,2 do 2,5 litre dnevno.
Yana BOYADJIEVA
