Studija provedena na laboratorijskim miševima pokazuje da je vrijeme obroka ključno za usporavanje starenja. Na dijeti s ograničenim unosom kalorija, miševi koji su jeli samo tijekom aktivne faze svog cirkadijalnog ciklusa živjeli su gotovo 35 posto duže od miševa koji su jeli kad god su htjeli.
Miševi na dijeti s ograničenim unosom kalorija, hranjeni samo tijekom neaktivne faze dana, živjeli su 10 posto duže od životinja u kontrolnoj skupini studije.
Ako su otkrića točna za ljude, znanstvenici sugeriraju da bismo trebali smanjiti unos kalorija i izbjegavati jesti kasno navečer kako bismo produžili životni vijek, piše u svojoj publikaciji Medicalnewstoday.com.
Studije na glodavcima i majmunima pokazuju da dijete koje ozbiljno ograničavaju ukupni unos kalorija, a istodobno osiguravaju esencijalne hranjive tvari, produljuju njihov prosječni životni vijek.
Dijete s ograničenim unosom kalorija kod ljudi, koje uključuju smanjenje njihovog prosječnog unosa za oko trećinu, također mogu produljiti ljudski život, iako za to trenutno nedostaju uvjerljivi dokazi. Studije na životinjama otkrivaju da vrijeme ograničenja kalorija može utjecati na cirkadijalni sustav, koji kontrolira dnevne cikluse fiziologije, metabolizma i ponašanja. To je također povezano sa starenjem.
Kako radi anketa?
Kako bi utvrdili utječe li vrijeme hranjenja na životni vijek — neovisno o ograničenju unosa kalorija i postu — istraživači su podijelili životinje u šest skupina. U jednoj skupini, koja je služila kao kontrola, životinje su smjele jesti koliko žele. Preostalih pet skupina jelo je ograničene kalorije (30-40% manje) uz isti ukupni kalorijski unos, ali s drugačijim rasporedom obroka. Kontrolni miševi koji su hranjeni bez ograničenja imali su prosječni životni vijek od 800 dana, dok su glodavci na dijeti s ograničenim unosom kalorija i hranom dostupnom 24 sata dnevno živjeli 875 dana ili 10% duže.
Nutricionističke preporuke majstora Petra Dunova
Miševi na dijeti s ograničenim unosom kalorija, hranjeni samo danju i gladni 12 sati noću, živjeli su 959 dana. Drugim riječima, živjeli su gotovo 20% duže od kontrolnih miševa.
Ali oni s ograničenim unosom kalorija, koji su jeli samo tijekom svoje aktivne faze (za glodavce, to je noću), a zatim su postili preostalih 12 sati, živjeli su najduže — u prosjeku 1068 dana, gotovo 35 % više nego kontrolne životinje.
Znanstvenici su svoja otkrića objavili u časopisu Science. “Otkrili smo novi aspekt restrikcije kalorija koji dramatično produljuje životni vijek naših laboratorijskih životinja”, rekao je stariji autor studije dr. Joseph Takahashi, istraživač na Medicinskom institutu Howard Hughes i predsjedavajući Odjela za neurologiju u Southwestern Medical Centeru. “Ako se ovi nalazi potvrde kod ljudi, možda ćemo morati ponovno razmisliti želimo li stvarno jesti u ponoć”, dodaje.
Zdravo starenje
Također je utvrđeno da prehrana s ograničenim unosom kalorija poboljšava regulaciju glukoze i osjetljivost na inzulin kod životinja. Ipak, poboljšanja su bila najvidljivija kod miševa koji su hranjeni samo noću (njihova aktivna faza). To sugerira da su miševi bili zdraviji i sporije starili, kaže dr. Takahashi.
Istraživači su kod svih miševa otkrili da starenje povećava aktivnost gena povezanih s upalom i smanjuje aktivnost onih odgovornih za metabolizam i cirkadijalni ritam. Ograničenje kalorija usporilo je ove promjene povezane sa starenjem, ali najznačajnije dobrobiti su dolazile od miševa hranjenih samo noću.
Nova moda – čista prehrana!?
“Budući da se starenje može smatrati progresivnim povećanjem upale u tijelu, restrikcija kalorija usporava ovaj fenomen povezan sa starenjem, što je također u skladu s odgodom procesa starenja”, kaže dr. Takahashi.
Poremećaj spavanja
Autori ističu neka ograničenja svoje studije. Konkretno, pišu oni, poremećaj sna kod miševa koji su se hranili tijekom dana (tijekom neaktivne faze) mogao je pridonijeti njihovom kraćem životnom vijeku. Osim toga, svi miševi u studiji bili su mužjaci. Autori pišu da hormoni jajnika mogu pružiti određenu zaštitu od poremećaja cirkadijalnog ritma kod žena.
Povećana razina šećera u krvi
Jedenje kasno navečer ometa sposobnost tijela da održi zdravu razinu šećera u krvi. Nedavna studija otkrila je da to posebno vrijedi za ljude s posebnom varijacijom u genu za melatonin receptor. Melatonin je hormon koji podržava ciklus spavanja i budnosti. Kako se njegove razine povećavaju navečer, izaziva pospanost i smanjuje lučenje inzulina. Kao rezultat toga, tijelu je teže kontrolirati razinu šećera u krvi nakon obroka prije spavanja. Stoga istraživači preporučuju izbjegavanje ugljikohidrata za večeru.
Boris ALEKSANDROV
