U redovitom prejedanju, sklopovi mozga koji stvaraju navike povezani su na drugačiji način od standardnog, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Stanford.
Koristeći oslikavanje mozga, otkrili su razlike u formiranju uobičajenih navika prejedanja. Prejedanje je karakterizirano prekomjernim unosom velikih količina hrane u kratkom vremenskom razdoblju. Učestalo prejedanje može biti potaknuto mnogim podražajima, bilo da su vanjski – primamljiv miris ili privlačan izgled hrane, ili unutarnji – prejedanje može biti mehanizam za suočavanje s osjećajima tuge, stresa ili nezadovoljstva. Takvo ponašanje često može biti kompulzivno, nekontrolirano od strane onoga tko mu se prepušta.
Sličnost između žudnje za hranom i stanja ovisnosti potaknula je pitanje povezanosti između struktura u mozgu – kod ovisnosti postoje ključne promjene u moždanim krugovima uključenim u stvaranje navike.
Za analizu znanstvenici uzimaju slike funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI). Proučavao se sektor mozga nazvan strijatum ili striatum. Ovaj dio mozga usko je povezan sa stvaranjem navika. Poseban predmet promatranja je dio strijatuma koji se naziva senzomotorni putamen, a koji je povezan s osjetilima, osjetom i motoričkom aktivnošću.
fMRI slike dobrovoljaca uspoređivane su s uzorcima bez redovitog prejedanja. Uočene su značajne razlike u neuronskim krugovima u senzomotornom putamenu. Povezanost ovog dijela strijatuma bila je jača s dijelovima moždane kore odgovornim za kretanje i osjete. Zahvaljujući ovoj ojačanoj vezi, netko tko je sklon prejedanju može osjetiti miris hrane mnogo snažnije i primamljivije. Snižene razine uočene su i u dijelu mozga zaduženom za samokontrolu.
Ove tendencije rastu s učestalošću i ozbiljnošću prejedanja u određenom slučaju, ukazujući na tendenciju gubitka samokontrole u prisutnosti impulsa, unutarnjeg ili vanjskog.
Dodatno promatranje u slučajevima s promijenjenim moždanim vezama pokazalo je smanjenu osjetljivost na dopamin u tim regijama. Desenzibilizacija na dopamin može biti posljedica dugotrajne visoke razine dopamina kroz opetovano izlaganje poticajnim podražajima kao što je jelo.
Poremećaji u moždanim krugovima povezanim s navikama također su čimbenik psihijatrijskih poremećaja povezanih s ovisnošću. Povećanje znanja o moždanim vezama poboljšat će terapije poput duboke moždane stimulacije koje izravno utječu na aktivnost neurona u mozgu. Ova studija također pokazuje da je ovaj poremećaj prehrane najvjerojatnije posljedica promjena u mozgu. Informacija može poslužiti kao neka vrsta sigurnosti onima koji redovito pokazuju takvo ponašanje.
Alan Wang, student medicine na Sveučilištu Stanford i autor studije, rekao je: “Mislim da postoji i određena psihološka korist za pacijente, jer mogu preoblikovati ovo ponašanje kao temeljeno na navici. Poremećaji u prehrani nisu mana njihovog karaktera. Povezani su s fizičkim promjenama u mozgu.”
Znanstveni rad predstavljen je u Znanost translacijska medicina.
Reference:
Bai, N. (2023., 13. svibnja) Prejedanje povezano s sklopovima navika u mozgu. Preuzeto 15. svibnja 2023. s https://medicalxpress.com/news/2023-05-binge-linked-habit-circuitry-brain.html
Wang, A. (2023., 29. ožujka) Neuralni sklop ljudskih navika može biti poremećen kod poremećaja prehrane. Preuzeto 15. svibnja 2023. s https://doi.org/10.1038/d41586-023-00967-5