Konzumacija sira pozitivno utječe na srce, crijeva, kognitivno zdravlje, a štiti i od dijabetesa tipa 2. To prenosi “Daily Mail”, pozivajući se na najnovije istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu “Nutrient”. Sir s većim udjelom kalcija dovodi do većeg smanjenja razine lošeg kolesterola.
Unatoč zabrinutosti da zasićene masti u siru podižu razinu kolesterola u krvi, nova, nedavna istraživanja sugeriraju upravo suprotno, napominju znanstvenici.
Izvanredna profesorica Emma Feeney s Instituta za hranu i zdravlje na Sveučilišnom koledžu u Dublinu provela je šestotjednu studiju koja je uključivala 164 osobe starije od 50 godina s blago povišenim kolesterolom. Rezultati su u konačnici pokazali da je skupina sudionika eksperimenta koja je konzumirala punomasne sireve zapravo imala smanjenje ukupnog kolesterola i “lošeg” kolesterola.
Prema dr. Fanny, razlog je taj što osebujna “matrica” sira, odnosno njegova molekularna struktura i jedinstvene komponente, tijelu više koristi nego šteti.
Ima nešto posebno u “matrici” sira. Procesi se odvijaju tako da iz sira u krvotok ulazi manje zasićenih masnih kiselina nego, primjerice, iz maslaca. Vjeruje se da se dio masti veže za kalcij, stvarajući svojevrsni “sapun”, zbog čega se ta masnoća ne apsorbira u crijevima, već se izbacuje iz organizma prilikom defekacije, objašnjava stručnjakinja. Dr. Finney još jednom studijom potvrđuje teoriju da kalcij smanjuje apsorpciju masti. Uostalom, pokazalo se da sir s većim udjelom kalcija dovodi do većeg smanjenja razine lošeg kolesterola.
Tko ne smije jesti sir i maslac
Među pristašama teorije da sir može zaštititi od dijabetesa je i tajnik za tisak Britanske dijetetske udruge Frankie Phillips. On vjeruje da je jedna komponenta zasićene masti koja se nalazi u siru i drugim mliječnim proizvodima sama po sebi korisna i štiti od dijabetesa tipa 2.
Zasićene masti su brojne tvari sadržane u mliječnim proizvodima, ali one nemaju isti štetan učinak kao druge zasićene masti poput prerađenih, objašnjava stručnjak.
Prema riječima stručnjaka, dijabetičarima i osobama s rizikom od ove bolesti preporučuje se konzumacija sira i drugih mliječnih proizvoda. “Za dijabetičare sir ne podiže šećer u krvi, pa je dobra hrana”, dodaje.
Redovita konzumacija sira poboljšava zdravlje mozga, pamćenje i rad mozga kod starijih osoba. Japanski znanstvenici analizirali su jelovnike više od 1500 osoba starijih od 65 godina i zaključili da su oni koji su jeli sir svakodnevno ili čak samo jednom tjedno pokazali bolje rezultate na kognitivnim testovima i manji rizik od razvoja demencije u odnosu na one koji ne konzumiraju ovaj proizvod uopće.
“Redovito korištenje sira povezano je s poboljšanim zdravljem mozga kod starijih osoba”, zaključili su znanstvenici. Zasebna studija predstavljena na konferenciji Američke nutricionističke udruge također je otkrila da vrsta probiotika (ili “dobrih” bakterija) koja se prirodno nalazi u siru i drugim mliječnim proizvodima, poput jogurta ili mlijeka, poboljšava pamćenje i rad mozga kod starijih osoba s umjerenim kognitivnim sposobnostima oštećenje.
“Smatra se da je probiotik, koji se davao kao piće, ponovno uravnotežio mikrobiom crijeva, bakterije, gljivice i viruse koji žive u probavnom traktu i zauzvrat utjecao na rad mozga”, kaže se u članku.
Želite kvalitetan sir, tražite ove 2 oznake
Također je poznato da sir sadrži visoke razine protuupalnih molekula zvanih oleamidi i dehidroergosteroli, koji su izuzetno korisni za mozak. Kao korisne sireve znanstvenici definiraju parmezan i većinu vrsta s plijesni.
Dr. Finney preporuča da dnevno konzumiramo oko 30 g sira (veličine kutije šibica), jer tolika količina neće negativno utjecati na zdravlje srca, a može biti i korisna. Kardiolog dr. Oliver Gutman oprezniji je u preporukama.
“Istraživanja pokazuju da je konzumacija 30-40g sira dnevno vjerojatno vrlo korisna, ali ne zaboravimo da on sadrži puno soli i visoko je kaloričan proizvod. Odnosno, može povećati težinu”, kaže liječnik. Prema njegovim riječima, korištenje veće količine sira, čak i više na dnevnoj bazi, može prevagnuti vagu u suprotnom smjeru, ne u korist zdravlja.
Uostalom, većina stručnjaka i raznih medicinskih stručnjaka smatra da je dovoljno pojesti najviše 30-50 g sira dnevno. Ako je potrebno smanjiti masnoću u jelovniku, preporuča se da sir nema više od 30% masti, a po mogućnosti – ne više od 20%. Poželjno je ograničiti konzumaciju masnih sireva osobama s prekomjernom težinom i hipertenzijom. Kao i za one koji pate od artritisa ili migrene.
Yana BOYADJIEVA
