Skoliozaili zakrivljenost kralježnice u bočnoj projekciji, često ostaje loše dijagnosticirana, osobito kod djevojčica, kada stupnjevi još nisu osobito visoki.
Razlog je dobni raspon u kojem se skolioza javlja i najčešće se poklapa s predpubertetom kada kod djevojčica dolazi do promjena na tijelu (npr. povećanje grudi) te one često nose široku odjeću koja te promjene skriva, ali ostaje dugo neprimjećena i progresivan skolioza.
No u postotku slučajeva, koji nažalost nije za podcijeniti, krivljenje kralježnice nije jedini problem. Može doći do promjena na srcu, čak i na plućima – pogotovo ako se radi o skoliozi torakalnog (prsnog) odjela.
Studija skupine od 531 bolesnika s idiopatskom skoliozom koja je zahtijevala kirurško liječenje pokazala je visoku stopu zahvaćenosti srca. Razdoblje provođenja bilo je od ožujka 2009. do kolovoza 2017. Za potrebe istraživanja korišteni su klinički podaci, uključujući medicinsku dokumentaciju, radiografiju, kao i ehokardiografski istraživanje.
Bolesnici su podijeljeni u skupine – prva je bila kontrolna, druga je uključivala osobe s prirođenim srčanim manama, a treća s drugim srčanim anomalijama. Analizirana je učestalost i povezani čimbenici srčanih abnormalnosti.
Dob ispitivane skupine bila je 17,8 ± 7,3 godine. Srednji kut od Cobb iznosi 57,7 ± 16,5 stupnjeva, što se ubraja u skupinu skolioza visokog stupnja. Srčane anomalije nađene su u 149 (28,06%) bolesnika. Identificirani su defekti atrijalnog septuma, prolaps mitralne valvule. Šest pacijenata s teškim srčanim poremećajima zahtijevalo je kardiokirurške intervencije uz povezane kirurške zahvate skolioze.
Preporuke nakon zaključaka izvedenih na temelju rezultata su sljedeće skolioza ne treba ga promatrati izolirano kao problem i treba tražiti temeljne uvjete.
Ehokardiogram može biti koristan kao prijeoperacijski pregled u bolesnika s idiopatskom skoliozom prije operativnog zahvata i za ukazivanje na podležeću patologiju.
Drugo istraživanje provedeno u Pekingu identificiralo je ukupno 226 pacijenata s kongenitalnom skoliozom podvrgnutih kirurškom liječenju u gradskoj bolnici Medicinskog fakulteta. Razdoblje istraživanja bilo je između siječnja 2005. i ožujka 2011. Svi pacijenti su imali konačnu dijagnozu kongenitalne skolioze.
Utvrđeno je da je dijastematomijelija najčešća intraspinalna patološka abnormalnost, a srčani defekti bili su najčešća ekstraspinalna (izvan kralježnice) abnormalnost u praćenih pacijenata. Stručnjaci usmjeravaju istraživanja kao što su nuklearna magnetska rezonancijaehokardiografija i ehokardiografija trebaju biti dio rutinske procjene općeg stanja u svim slučajevima kongenitalne skolioze, bez obzira na to jesu li abnormalnosti već utvrđene ili su trenutno neotkrivene.
Svjetske preporuke na iskrivljenja u području kralježnice preporučuje se djeci i adolescentima obaviti dva godišnja pregleda kralježnice. Jednostavni su za izvođenje i ne zahtijevaju upotrebu opreme. U slučaju sumnje na distorziju obvezno je napraviti slikovnu pretragu jer je RTG snimak potpuno dovoljan da se može izračunati kut distorzije.
U razdoblju najintenzivnijeg rasta preporuke su čak 3 puta godišnje napraviti funkcionalne pretrage promjena u predjelu kralježnice, kako bi se izvršila pravovremena dijagnostika.
Reference:
1. Chuandong Lang i sur., Učestalost i čimbenici rizika srčanih abnormalnosti u pacijenata s idiopatskom skoliozom, Svjetska neurokirurgija, 2019.;
2. Jianxiong Shen i sur., Abnormalnosti povezane s kongenitalnom skoliozom: retrospektivna studija 226 kineskih kirurških slučajeva, Kralježnica, 2013.
