Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da ljeti jedemo 400-500 g povrća i voća dnevno, ali je li to korisno za sve? Zapravo, konkretnija preporuka je više povrća nego voća, u omjerima poput 3:2.
Pogotovo za one koji žele smršaviti ili barem održati težinu. S tim u vezi, poželjno je izbjegavati “škrobno” povrće i jako slatko voće. Koliko god bile korisne, bogate su vrlo jednostavnim šećerima koji dovode do debljanja.
Ponekad, međutim, čak i najpreporučljiviji prehrambeni proizvodi mogu biti štetni. Kad je čovjek zdrav, praktički mu je sve korisno, ali ljudi s kroničnim bolestima trebaju više paziti što jedu.
Ponekad ovo mogu biti najkorisniji proizvodi bogati vitaminima i elementima u tragovima:
• Kod bolesti srca i krvnih sudova ne preporuča se upuštati u luk, češnjak, rotkvice i repa. Bolesnici s visokim krvnim tlakom trebaju biti vrlo oprezni s crnim rowanom: s jedne strane, da, snižava krvni tlak, ali s druge strane, povećava rizik od krvnih ugrušaka. Ovo voće treba isključiti iz jelovnika čak i nakon srčanog udara. Osobe s rizikom od krvnih ugrušaka također bi se trebale suzdržati od špinata i zelenog čaja, a također je poželjno ograničiti upotrebu rajčice i mrkve.
Toksikolog je naveo opasno povrće i rekao kako izbjeći nitrate
• Hipotoničari trebali bi smanjiti količinu komorača u svom jelovniku. Ovaj aromatični začin širi krvne žile i snižava krvni tlak. Kod zatajenja srca oprezno s lubenicama.
• Kod dijabetes melitusa i pretilosti, trebali biste smanjiti slatko voće na minimum, uključujući i šuma, šljive, grožđe, ogrozd, kao i “škrobno” povrće – krumpir, repa, mrkva, repa. Hiperaktivna djeca također ne bi smjela pretjerivati s ovim proizvodima, osobito navečer, inače ih je nemoguće ukrotiti.
Općenito, voće je neprikladna zamjena za uravnoteženu večeru, unatoč činjenici da je ljeti takva opcija vrlo popularna. Možete se ograničiti na kupine ili maline, ali samo na šaku – ne više od 150 g. Možete si dopustiti i da pojedete lubenicu navečer, ali ne više od 200 g, inače su otekline i nesanica zajamčeni.
• Kod bolesti jetre i žučni mjehur, ne biste trebali koristiti špinat, kiseljak, rabarbara, repa, rotkvice, češnjak, luk, rajčice, kiselo bobice i voće.
• Kod gastritisa, čira na želucu i dvanaesniku i drugi problemi s gastrointestinalnim traktom, svako sirovo voće i povrće je zabranjeno. Ali nakon toplinske obrade i bez kože, možete ih jesti. Dok je od voća bogatog kiselinama koje iritiraju sluznicu bolje suzdržati se. Osobe s bolestima gastrointestinalnog trakta i djeca ne smiju koristiti gljive. Takvo jelo, pogotovo u prženom obliku, pretežak je obrok.
• Kod bubrežnih kamenaca i gihta, u slučaju pogoršanja kroničnog kolitisa i enterokolitisa, preporučljivo je reći zbogom špinatu, peršinu i zelenoj salati. Kod određenih bolesti bubrega, nefritisa i gihta, konzumacija malina je kontraindicirana.
Yana BOYADJIEVA
