Prvo morate razumjeti što je stres. I koja je njegova razlika od tjeskobe i straha.
O stresu i načinima prevladavanja stresnih situacija govorila je Anna Ryazanova, psihologinja, terapeutica psihosinteze, voditeljica Centra za psihološku podršku i integrativnu medicinu Dmitry Raevsky u St.
Anksioznost je reakcija naše psihe kada zamišljamo nešto što nam se već dogodilo ili bi se moglo dogoditi i doživljavamo tjeskobne osjećaje.
Strah je mentalna reakcija na nešto što nas plaši.
A stres je reakcija i psihe i tijela na neku situaciju. U slučaju stresa, tijelo također postaje uključeno u proživljavanje neke teške situacije. Dakle, stres je psihički fenomen koji već za sobom povlači reakciju u tijelu.
Reakcija tijela prvenstveno je proizvodnja hormona stresa – kortizola i adrenalina. Možemo reći da smo sada pod stresom kada se tijelo uključilo u proživljavanje nekih teških okolnosti.
Načini rješavanja stresa. Načini suočavanja sa stresom, za razliku od anksioznosti, ležat će na različitim razinama. Za smanjenje stresnog opterećenja tijela učinkovito je koristiti terapeutsko disanje, jednostavne biljke za smirenje i mnoge druge tehnike.
Kako bismo proradili i kroz psihološku komponentu stresa, važno je razumjeti: iz stresa izlazimo kada donesemo odluku u trenutnoj situaciji. Prvo moramo shvatiti možemo li utjecati na situaciju ili ne.
Sljedeće kritično pitanje je: „Zašto ne radim ništa ako mogu utjecati na situaciju? Ili zašto mislim da ne mogu utjecati na situaciju?”
Sljedeći korak je napraviti neki vrlo jednostavan plan za izlazak iz stresne situacije. Na primjer, ako je ovo neka vrsta dugotrajne povijesti kuće, planirajte preseljenje. Ako se radi o nekom poslu koji nas dugo nije veselio, odlučujemo što ćemo dalje s njim.
Na primjer, kako možemo utjecati ili promijeniti situaciju. Doznajemo detaljnije zašto to prije nismo učinili, zašto volimo biti ugnjetavani, zašto se ne branimo.
Ako razumijemo da stvarno ne možemo promijeniti situaciju na poslu, onda moramo otkriti zašto još nismo promijenili ovaj posao. I napravite plan za postupnu promjenu posla. Kad već postoji neka odluka ili plan, psiha izlazi iz stanja stresa, snažnog unutarnjeg sukoba i napetosti. Odnosno, svaki plan djelovanja, kretanje od točke A do točke B uvijek je početak rješenja i izlaz iz stresne situacije.
I uvijek, osim plana A, mora postojati i plan B: “Ako odjednom ne uspijem, neću pasti u još veći stres, nego ću učiniti ovo.” Kada psiha ima plan A i sigurnosnu mrežu – plan B, tada dva sloja psihe ostaju nepomućena, čak i ako se ništa nije promijenilo u situaciji.
Postoji plan, što znači da postoji šansa da se izvučem odatle, a stres počinje nestajati. I tu postoji vrlo zanimljiv odnos. Kada postoji stres i nedoumica oko toga što učiniti, proizvodimo kortizol i adrenalin.
Kada postoji plan za izlazak iz trenutne situacije, počinje djelovati takozvani hormon koji stvara plan, hormon cilja, dopamin. Ovo je jedan od hormona sreće. I čisto na kemijskoj razini dolazi do promjene strategije ponašanja fizičkog tijela, a iza toga i psihe u cjelini.
