Shvaćanja o dnevnom unosu soli su različita – vlasti u Australiji, primjerice, kažu da ne smijemo unositi više od šest grama na dan, dok nas Svjetska zdravstvena organizacija ograničava na pet grama za odrasle i dva za djecu, podsjeća IFL Science .
Zapravo, ono što kolokvijalno zovemo sol je natrijev klorid, a opasniji sastojak unutra je upravo natrij koji u visokim dozama podiže krvni tlak. Normalno, bubrezi su ti koji nam pomažu izlučiti višak soli putem urina. Sol se manje uklanja iz tijela kroz kožu, pluća i crijeva. Dio soli koji se izluči putem bubrega ponovno se apsorbira.
Koja je minimalna količina dnevno, a koja maksimalna, da sol ne škodi našem organizmu?
Pretjerana uporaba soli dovodi do visokog krvnog tlaka, što pak uzrokuje kardiovaskularne bolesti, zatajenje bubrega i moždani udar. Sol ima svojstvo zadržavanja vode u tijelu, tjerajući ga na izbacivanje kalija, što pojačava rad bubrega i preopterećuje ih. Stručnjaci tvrde da svaki dodatni gram soli dovodi do zadržavanja 23 grama viška vode u tijelu, a manifestacija je celulit i stanična dehidracija.
Samo oko 1-2 grama dopuštenog dnevnog obroka dolazi iz solane. Preostalih 80% nalazi se u kulinarskim proizvodima. I dok medicina tvrdi da organizam odrasle osobe ne bi trebao unositi više od 1 žličice soli dnevno, mnogi ljudi prelaze tu granicu. Oko 10-15 grama su porcije koje si svatko dopušta konzumirati. Prema svjetskim statistikama, smanjena konzumacija soli, čak i za samo 30 posto, u stanju je smanjiti količinu inzulina za najmanje 40 tisuća puta, ispod dopuštene granice.
Također je dobro znati da bilo koji dodatak jelima u velikoj mjeri može zamijeniti sol. Stoga, kad sljedeći put posegnete za soljenkom, razmislite na trenutak postoji li na stolu nešto drugo što ju može zamijeniti – učinit ćete uslugu svom tijelu.
