Korištenjem algoritma strojnog učenja za analizu podataka, znanstvenici su razlikovali različite vrste stanja spektra autizma. Algoritam je analizirao podatke o neuroimagingu i identificirao ponašanja u vezama mozga povezanih s određenim ponašanjima pojedinaca iz spektra autizma.
Spektar autizma obuhvaća niz stanja koja utječu na razvoj središnjeg živčanog sustava. Na autizam se ne gleda kao na bolest, već kao na dijagnosticirano stanje. Zbog svoje prirode kao spektra, autizam može imati različite simptome s različitim stupnjevima u različitim slučajevima. Postoje neki simptomi koji pokrivaju većinu svih slučajeva autizma – to su poteškoće u interakciji s drugim ljudima i izražavanju te ponašanja koja su ograničena i ponavljaju se.
Heterogenost u dijagnozi autizma nije nepoznanica, ali znanstvenici iz Weill Cornell Medicine, New York krenuli su definirati vrste u spektru. Korištena je neuroimaging, kao i analiza gena i proteina.
Grupe su kategorizirane prema više parametara. Govorne sposobnosti, društvena komunikacija i ponavljajuće ponašanje ono je što određuje dijagnozu. Ali različiti stupnjevi poteškoća na tri parametra mogu igrati važnu ulogu u određivanju statusa autizma grupe. Zasebno su analizirane razlike u moždanim krugovima i pronađene su značajne razlike u različitim skupinama. Te se razlike objašnjavaju specifičnim genima povezanim s autizmom i njihovom ekspresijom u mozgu.
Razlike u moždanim krugovima i odgovarajućoj ekspresiji gena iz analize podataka kategorizirane su u četiri skupine. Do sada spektar autizma nije imao tako jaku kategorizaciju različitih simptoma i ponašanja. Znanstvenici iz New Yorka nastavit će istraživati spektar autizma i različite poremećaje unutar njega.
Dijagnoza autizma u ranoj dobi zahtijeva određene radnje. Ovisno o stanju, može biti potrebno uzimanje lijekova i rad sa stručnjakom kako bi se dijete što učinkovitije razvijalo. U tome će pomoći rezultati ovog znanstvenog rada primijenjeni u kliničkoj praksi. Opće poznavanje tipa autizma pomoglo bi objasniti posebna ponašanja u ovom pojedinačnom slučaju. A podaci o moždanim krugovima i ekspresiji gena mogu pomoći u oblikovanju najprikladnijeg tretmana ili terapije koju dijete treba.
Reference:
StudyFinds. (2023., 10. lipnja) Razbijanje šifre autizma: Znanstvenici otkrivaju podtipove koji bi mogli dovesti do boljih tretmana. Preuzeto 12. lipnja 2023. s https://studyfinds.org/autism-subtypes-better-treatments/
Liston, C. (2023., 9. ožujka) Molekularni i mrežni mehanizmi koji objašnjavaju individualne razlike u poremećaju iz spektra autizma. Preuzeto 12. lipnja 2023. s https://www.nature.com/articles/s41593-023-01259-x
