Vjeruje se da inovativna terapija svjetlosnom i zvučnom stimulacijom može jasno nakupljanje toksičnog plaka u mozgu i smanjuju neke od simptoma Alzheimerove bolesti i oslabljene kognitivne funkcije.
Obilježja Alzheimerove bolesti u mozgu uključuju stvaranje beta-amiloidnih plakova i amalgamaciju taua, toksičnog proteina koji remeti pravilan rad neuronskih mreža. Novija istraživanja pokazuju da pacijenti s ovim oblikom kognitivnog oštećenja također doživljavaju poremećaji moždanih valova.
Neuroni (moždane stanice) proizvode električne oscilacije različitih frekvencija, koje se nazivaju ‘moždani valovi’. Istraživanja pokazuju da se kod Alzheimerove bolesti opaža prekid u obrascu aktivnosti gama valovamoždani valovi najviše frekvencije.
Tim znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Cambridgeu pronašao je dokaze da određene vrste svjetlosne stimulacije može vratiti ravnotežu gama valova i smanjiti nakupljanje beta-amiloida u laboratorijskih miševa. Potaknuti ovim otkrićima, istraživači su pokrenuli kliničko ispitivanje kako bi ispitali učinke ove nove terapije kod osoba s tom neurodegenerativnom bolešću.
U prethodnoj studiji znanstvenici su koristili tretman svjetlosnom stimulacijom koji je uključivao izlaganje miševa svjetlima koja bljeskaju na 40 Hz za 1 sat dnevno. Zatim su istraživači otkrili da ovaj neinvazivni pristup pomogao je smanjiti razine beta-amiloidnih plakova i fosforiliranih tau proteina u mozgu glodavaca. Tim je također primijetio da svjetlosna stimulacija povećava aktivnost mikroglije, vrste živčanih stanica koje igraju ulogu u imunološki odgovor i funkcioniraju čišćenjem staničnih ostataka.
Međutim, ovo prethodno istraživanje usredotočilo se samo na promjene u vizualnom korteksu mozga. U trenutnoj studiji znanstvenici su odlučili otići korak dalje i pokušati tretirati druga područja mozga koja su uključena u procese pamćenja i učenja korištenjem zvučna stimulacija ponovno uravnotežiti gama moždane valove.
Tako su izlagali miševe zvukovima od 40 herca 1 sat dnevno 7 uzastopnih dana. Ova slušna stimulacija imala je učinak smanjenja razine beta-amiloida ne samo u slušnom korteksu, već iu hipokampuspodručje mozga koje ima ključnu ulogu u obradi i prizivanju sjećanja.
Kada su istraživači procijenili učinak ovog tretmana zvučne stimulacije na kognitivne sposobnosti glodavaca, otkrili su da se miševima pamćenje poboljšalo i da su pokazati mnogo bolje na testušto od njih zahtijeva da pronađu put kroz labirint prisjećanjem predmeta.
U pogledu svog fiziološkog utjecaja, slušna stimulacija ne samo da je pokrenula mikroglijalnu aktivnost, već je također imala učinak na krvne žile i cirkulaciju. Ovo bi, pretpostavili su istraživači, moglo pomoći u daljnjem smanjenju razine toksičnih proteina u mozgu.
Ponukan ovim otkrićima, tim je tada kombinirati svjetlosnu i zvučnu stimulacijsku terapiju, što je dovelo do saznanja da ovaj tretman ima još bolji učinak. Istraživači su otkrili da je kombinirani pristup doveo do eliminacije beta-amiloidnih plakova u više područja mozga, uključujući prefrontalni korteks, koji je neophodan za kognitivno funkcioniranje višeg reda.
Reference:
1. Priroda. Uvođenje gama frekvencije smanjuje opterećenje amiloida i modificira mikrogliju
2. Ćelija. Multisenzorna gama stimulacija ublažava patologiju povezanu s Alzheimerovom bolešću i poboljšava kogniciju
3. Ćelija. Inhibitorni interneuronski deficit povezuje promijenjenu mrežnu aktivnost i kognitivnu disfunkciju u Alzheimerovom modelu
4. Medicinske vijesti danas. Terapija svjetlom i zvukom može potaknuti rad mozga
