Tehnologija je prodrla u sve aspekte naših života i to očito stvara mnoštvo problema. Naši pacijenti su sve više sjedilački, većinu vremena provode sjedeći ili nepomični u ordinaciji, automobilu, ispred TV-a ili ispred mobilnih uređaja. To dovodi do epidemije pretilosti, problema s kralježnicom, lošeg tjelesnog zdravlja. Nemogućnost odvajanja od posla (budući da su radna e-pošta i platforme sada dostupni na daljinu), u kombinaciji sa smanjenjem značajnih društvenih kontakata, također pogoršava mentalno stanje pacijenata. Vrlo velik postotak njih traži nas zbog somatskih simptoma kroničnog stresa, “izgaranja”, anksioznosti – skakutanja, težine iza prsne kosti, napetosti, loše kvalitete sna, pritiska u zatiljku i utrnulosti udova.
Može li tehnologija pomoći umjesto štete? Naravno da da – tehnologija je jednostavno “mač s dvije oštrice”. Za pacijente je prije svega ključno donijeti svjesnu odluku o promjeni načina života – za početak se više kretati i smanjiti stres. Ovdje vrijedi napomenuti da je kronični stres, osim uz anksioznost, često povezan sa štetnim navikama poput pušenja ili zlouporabe alkohola. Pacijentu pod stresom, tjeskobi vrlo je teško prestati pušiti ili smanjiti konzumaciju alkohola. Kako nam tehnologija može pomoći u procesu promjene načina života?
Kretanje i sport. Gotovo svaki moderni telefon ima barem pedometar i aplikaciju koja broji vrijeme spavanja. Poželjno je da bolesnici dnevno prohodaju najmanje 6000 koraka, da idu spavati prije ponoći i da imaju oko 7 sati punog sna. Telefoni nam mogu pomoći da pratimo postižemo li svoje ciljeve. Mogu se sinkronizirati s “pametnim satom” koji obično ima pulsni oksimetar, a neki od uređaja mogu pratiti varijabilnost otkucaja srca, mjeriti arterijski tlak ili krutost arterija ili snimati 30-sekundni 1-kanalni EKG.
Potonja je značajka vrlo korisna za kardiologe jer nam omogućuje da razlikujemo trivijalni otkucaj srca od potencijalno po život opasne aritmije nakon što nam pacijent pošalje snimku. Neke aplikacije omogućuju izradu cjelovitog prehrambenog i tjelesnog plana, s unosom hrane i pića koje uzimaju, bilježe ne samo koliko se pacijent kreće, već to mogu mjeriti i prema različitim vrstama sportova u kojima sudjelujemo, izračunavajući odgovarajuću potrošnju kalorija. Treba napomenuti da ne postoji softver koji može nadomjestiti motivaciju pacijenta, stoga nije dovoljna odluka o promjeni životnog stila i nabavi odgovarajućih uređaja, potrebna je upornost u pridržavanju režima.
Gotovo svaki treći Bugarin puši (28,7% za 2019.), a kao što je već spomenuto, pacijentu koji je pod stresom i tjeskobom iznimno je teško potpuno prestati pušiti. Samo po sebi smanjenje količine popušenih cigareta ne smanjuje proporcionalno kardiovaskularni rizik, na primjer čak 1 cigareta dnevno povećava rizik od infarkta miokarda za 50%. Za pacijente koji ne mogu potpuno prestati pušiti, moguća alternativa su bezdimni uređaji, poput onih za zagrijavanje duhana ili nikotina (tzv. vape), koji sadrže višestruko manje otrovnih kemikalija i katrana. Zagrijavanjem ova vrsta proizvoda ispušta aerosol koji ne sadrži dim i katran, već samo nikotin i aromu cigareta, nema čađe, a zaostali miris i onečišćenje zraka u okolnom prostoru znatno su slabiji. Zbog nedostatka izgaranja, vjeruje se da je količina otpuštenih otrovnih kemikalija višestruko manja u usporedbi s normalnom cigaretom. Sasvim prirodno, očekujemo da bi smanjena izloženost otrovnim i kancerogenim kemikalijama i karcinogenima trebala imati manje negativnih učinaka na zdravlje, te da se bezdimni uređaji manje zagađuju zrak u zatvorenom prostoru može objektivno izmjeriti.
Posljednje, ali ne manje važno, zlouporaba alkohola u Bugarskoj je raširen, pa čak i podcijenjen problem. I ovdje moderne tehnologije mogu biti od pomoći. Pacijenti mogu koristiti softver jednostavan za korištenje kako bi unijeli koliko alkohola konzumiraju i pratili prelaze li opasne granice. Općeprihvaćena sigurna norma u Europi je čaša vina ili 50 ml koncentrata dnevno za muškarce i pola te količine za žene. Druga mogućnost je zamjena alkohola sličnim bezalkoholnim pićima, od kojih je trenutno najzastupljenije bezalkoholno pivo – sličnog okusa, ali bez alkohola. Trenutno mnoge tvrtke razvijaju bezalkoholna pića, kao što je bezalkoholni gin, koji se lako može koristiti kao osnovni sastojak za bezalkoholne koktele.
Zaključno, za dobro motiviranog pacijenta postoji mnogo mogućnosti da se digitalna tehnologija i inovacija iskoriste u njihovu korist, a ne na štetu. Sljedeći korak vjerojatno će biti razvoj “pametnog softvera” koji može detektirati stanja poput sindroma “izgaranja” prije nego se pojave, kao i onih koji mogu automatski prepoznati sadržaj tanjura i šalice i unijeti ga kao kalorije, sate te datum i mjesto. Također očekujemo uvođenje sve više validiranih uređaja s opcijama za 24/7 mjerenje krvnog tlaka, varijabilnosti otkucaja srca, kvalitete sna i funkcije EKG-a. Što se tiče štetnih navika, pacijenti također mogu odabrati nove opcije s očekivanom manjom štetnošću, kao što su bezdimni uređaji kao alternativa pušenju ili bezalkoholno pivo alkoholu. Jer motivacija je veliki problem, vjerojatno će u ordinaciju ulaziti sve više “digitalnih asistenata” koji će pacijente pokušavati motivirati na tjelovježbu, provjeravati jesu li popili tablete i pratiti ukupne učinke promjene načina života – težinu, struk , sposobnost izvođenja fizičkih napora i sl.
dr. Aleksandar Nosikov je kardiolog u Dijagnostičko-konzultativnom centru Acibadem City Clinic UMBAL Mladost sa 20 godina iskustva, od čega je 7 godina radio u Velikoj Britaniji. Aktivan predavač, uključujući i na međunarodnim kongresima, stručnjak za ehokardiografiju, član ispitne komisije Europskog kardiološkog društva za akreditaciju u transtorakalnoj ehokardiografiji. Završio je 2-godišnji tečaj u Londonu iz liječenja i dijagnostike zatajenja srca 2019.-2021. Posljednjih godina bavio se prevencijom, preventivnom kardiologijom, liječenjem arterijske hipertenzije i dislipidemija, kao i kardio- onkologija.
