Dugovječnost se održava na telomerima – tako se zovu krajevi kromosoma u DNK. Po duljini telomera može se procijeniti duljina života. U teoriji. Prema novom istraživanju, može biti i suprotno – duljina telomera može biti povezana s povećanim rizikom od kroničnih bolesti.
DNK je upute za sve stanice u tijelu. Ove upute su temeljno potrebne svakoj pojedinoj stanici kako bi cijeli organizam funkcionirao. Skupovi ovih uputa pohranjeni su u kromosomima – djeluju kao volumeni, spremni za otvaranje kako bi se iz njih izvukle potrebne informacije. Svaka stanica u ljudskom tijelu sadrži 46 kromosoma – 23 od biološke majke i 23 od biološkog oca.
Telomeri su krajevi kromosoma. One same po sebi ne sadrže gene i stoga nemaju genetske informacije koje bi mogle prenijeti stanicama. Uloga ovih završetaka kromosoma je pokazatelj vitalnosti stanice nakon diobe – telomeri se skraćuju nakon svake diobe, omogućujući tako očuvanje važnih gena. Kada su telomeri potpuno izbrisani, stanica mijenja svoje stanje i već stari, odnosno stara.
Uvriježeno je mišljenje da što su telomeri u stanicama kraći, to je veći rizik od bolesti poput osteoartritisa, ateroskleroze i oboljelih od raka. Nasuprot tome, s duljim telomerima, tijelo lakše prolazi kroz starenje, uz smanjen rizik od bolesti. Međutim, neke studije nastoje opovrgnuti te tvrdnje.
Studija koju su proveli znanstvenici s Instituta za genetsku medicinu McKuzick-Nathans, Maryland, SAD, promatrala je obje krajnosti – znatno dulje od standarda, kao i kraće. Rezultati sugeriraju da s kratkim telomerima tijelo ima značajan rizik od zatajenja organa, a s dugim telomerima od raka. Još jedna studija podupire ovu teoriju, a njezini rezultati također govore o povećanom riziku od tumora i kroničnih bolesti kod mutacija tijela u kojima postoje dugi telomeri.
Fenomen dugih telomera može biti posljedica enzima telomeraze. Podržava telomere sprječavajući njihovo skraćivanje i time produžujući njihovu trajnost. Telomeraza se također nalazi u stanicama raka i omogućuje im dulju diobu, povećavajući težinu bolesti.
Bez obzira na to je li duljina telomera povezana s dugovječnošću, ona predstavlja samo jedan čimbenik u dugom, složenom procesu starenja. Možda je naša kontrola nad duljinom telomera ograničena, ali postoje mnogi čimbenici načina života nad kojima imamo kontrolu i koje možemo poboljšati. Preporuča se zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost i kvalitetan san.
Reference:
Lang, K. (2023., 21. svibnja) Jesu li telomeri zaista ključ za život dužih, mladenačkih života? Preuzeto 22. svibnja 2023. s https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2300503
Armanios, M. (2023., 4. svibnja) Obiteljska klonska hematopoeza u sindromu dugog telomera. Preuzeto 22. svibnja 2023. s https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2300503
Armanios, M. (2019., 3. rujna) Dugi telomeri i rizik od raka: cijena stanične besmrtnosti. Preuzeto 2023., 22. svibnja s