Sindrom subklavijskog čelika karakterizira stenoza – suženje subklavijske arterije, koja se nalazi proksimalno od početka (odvajanja) vertebralne arterije. U slučajevima stenoze, arterija subklavija “krade” od krvotoka arterija koje opskrbljuju mozak krvlju kako bi opskrbila ruku dovoljnom količinom kisika i hranjivih tvari tijekom napora.
Kao vertebrobazilarnog arterijski sustav hrani i periferni i središnji slušni i vestibularni sustav, tada se kod ovog sindroma simptomi najčešće opažaju sa strane ovih organa. Izolirana vrtoglavica, rekurentna vrtoglavica za koju se slikovnim studijama ne može pronaći organski uzrok u mozgu, te različiti stupnjevi gubitka sluha ili tinitusa su česti.
Simptomi su prolazni ishemijski napad mogu se preklapati s onima sindroma subklavijskog čelika. Postoji trenutni gubitak vida, otežan govor, slabost na jednoj strani tijela i ukočenost, obamrlost na jednoj strani tijela. Gubitak svijesti je neuobičajen u sindromu. Postoje slučajevi privremene ili djelomične paralize koja zahvaća lice i jezik bolesnika.
Simptomi su kratkotrajni i obično traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, a većina simptoma nestaje unutar sat vremena. Također može doći do vrtoglavice ili nedostatka koordinacije. Simptomi variraju u težini, a obično se manifestiraju kada su gornji udovi opterećeni.
Također postoji slab ili odsutan puls na zahvaćenoj ruci, nizak krvni tlak, ograničena pokretljivost ruke. Tipični simptomi sindroma, osim vrtoglavice i umora, mogu biti glavoboljakršenja ravnoteže.
Ovi simptomi su posljedica smanjenog protoka krvi u malom mozgu, kao i vizualni centar u mozgu. Ako je opskrba mozga krvlju jako smanjena, to također može dovesti do nekontroliranih pokreta (ataksija), poremećaja govora (dizartrija) i sklonosti čestom padu.
Diferencijalna dijagnoza se provodi s atipičnom migrenom, hipertenzivnom encefalopatijom, subduralnim hematomom, tumorom mozga, demijelinizirajućom bolešću.
Najčešći uzroci manifestacije sindroma uključuju aterosklerozu, vaskulitis, disekciju torakalne aorte, Takayasuovu bolest, kongenitalni vaskularni defekt. Bolest se češće javlja kod muškaraca.
Ako je dotok krvi kratkotrajno prekinut, obično se javljaju asimptomatske abnormalnosti koje otežavaju dijagnosticiranje sindroma. Ali dugoročna promjena u protoku krvi dovodi do simptoma koji upućuju na dijagnostički plan.
Kod nekih pacijenata može čak doći do utrnulosti ili svrbeža do jake boli u rukama. Dok mijenjaju boju i osjećaju se hladno.
Bolesnici s različitim vaskularnim bolestima pokazuju povećan rizik od razvoja sindroma subklavijskog čelika. Posebno ateroskleroza pogoduje sužavanju krvnih žila. Nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, visoka razina kolesterola faktori su koji doprinose.
Ako postoji jednostrano oslabljen puls i razlika između dviju ruku pri mjerenju krvnog tlaka od najmanje 20 mmHg, to ukazuje na suženu arteriju subklaviju. Ako je prisutno suženje, tijekom audicije čuju se pozadinski zvukovi.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkih simptoma i rezultata instrumentalnih studija – ultrazvuk – doppler, kompjutorizirana tomografija, nuklearna magnetska rezonancija kako bi se isključile strukturne promjene u drugim susjednim organima koje su povezane s kliničkom slikom.
Liječenje je endovaskularni (angioplastika i ugradnja stenta), kada konzervativno liječenje ne daje učinka, kao i promjena dnevnih navika – vezanih uz prehranu i tjelesnu aktivnost.
Reference:
1. Lee H. i sur., Iznenadna obostrana simultana gluhoća s vrtoglavicom kao jedina manifestacija vertebrobazilarne insuficijencije, Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry, 2003.;
2. Jacobson DM i sur., Downbeat nistagmus i dolihoektazija vertebrobazilarne arterije, Journal of Neuroophthalmology; 2002. godine.