Ultra-prerađena hrana česta je komponenta prehrane mnogih ljudi. Iako njihova definicija varira, oni su uglavnom industrijski proizvedena hrana sa sastojcima koji se ne nalaze u tipičnoj kućnoj kuhinji.
Nedavno je istraživanje izazvalo zabrinutost o zdravstvenim učincima prehrane bogate ultraprerađenom hranom. Velika australska studija otkrila je da je visoka konzumacija ultraprerađene hrane povezana sa simptomima depresije, piše u svom članku Medicalnewstoday.com.
Gotovo sve što jedemo je prerađeno – sama priprema i kuhanje hrane uzrokuje njenu preradu. Međutim, ultra-prerađena hrana je nešto drugačije. Industrijski je proizveden i sadrži sastojke koje ne biste pronašli u svojoj domaćoj kuhinji. Osmišljen je da bude “visoko isplativ (jeftini sastojci, dugi rok trajanja, istaknuto brendiranje), praktičan (gotov za jelo) i superukusan.”
NOVA klasifikacija kategorizira hranu prema stupnju i namjeni industrijske prerade u četiri kategorije, od najmanje do najjače prerađene. U prvu skupinu spadaju neprerađene ili minimalno prerađene namirnice kao što su svježe, smrznuto ili sušeno voće i povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, cijeli komadi mesa i ribe, jaja, mlijeko i prirodni jogurt.
Ta je hrana izmijenjena procesima “s namjerom da sačuvaju prirodne proizvode, da ih učine pogodnima za skladištenje ili sigurnima, jestivima ili ukusnijima”.
Ultra-prerađena hrana čini četvrtu skupinu i NOVA ju opisuje kao “industrijske formulacije, obično s pet ili više sastojaka, koji često uključuju one koji se također koriste u prerađenoj hrani kao što su šećer, ulja, masti, sol, antioksidansi, stabilizatori i konzervansi .” Takvi su, primjerice, svi pakirani proizvodi od šećera, keksi, sladoledi, grickalice, čipsevi, bomboni itd.
Ultra-prerađena hrana – uzrok raka i smrti
To možda ne zvuči privlačno, ali potrošnja ultraprerađene hrane naglo je porasla u posljednjih nekoliko desetljeća – nedavna studija pokazala je da ona čini gotovo 60 posto prehrane većine odraslih Amerikanaca. Opsežna studija u Australiji otkrila je da ljudi koji konzumiraju veliki udio ultraprerađene hrane imaju značajno veći rizik od depresije od onih koji konzumiraju najmanje. Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Affective Disorders.
Dr. Eamon Lord, gostujući istraživač na Trinity Collegeu u Dublinu, Irska, koji nije bio uključen u studiju, rekao je: ‘Ovo je vrlo zanimljiva studija koja se bavi složenim pitanjem. Autori su otkrili da je u skupini većinom starijih odraslih osoba (iznad 50 godina), veća konzumacija ultraprerađene hrane na početku bila povezana s povećanim psihološkim stresom, kao markerom depresije, nakon 15-godišnjeg praćenja.”
Najnovija australska studija proučila je 15-godišnje podatke više od 23.000 ljudi koji su sudjelovali u Melbourne Collaborative Cohort Study, koja je ispitivala utjecaj prehrane i načina života na rizik od kroničnih bolesti. Na početku nitko od sudionika nije uzimao lijekove za depresiju ili anksioznost. Istraživači su podijelili sudionike na temelju udjela njihovog energetskog unosa iz ultraprerađene hrane.
Za 37,1% ljudi hrana je bila od ultra-prerađenih proizvoda, koji su osiguravali gotovo polovicu ukupnog energetskog unosa. Za 15,9% ljudi 30,8% energije za dan osigurala je ova vrsta hrane. Nakon prilagodbe sociodemografskim karakteristikama, načinu života i ponašanju povezanom sa zdravljem, istraživači su otkrili da su oni s najvećom konzumacijom ultra-prerađene hrane imali 23 posto veću vjerojatnost da će doživjeti “povišeni psihološki distres”, marker depresije pri praćenju.
Kako utječu na mozak?
Dr. Melissa Lane s Instituta za mentalno i tjelesno zdravlje i kliničko prevođenje (IMPACT), Centra za hranu i raspoloženje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Deakin, autorica studije, primjećuje: “Čak i nakon uzimanja u obzir faktora kao što su pušenje i niže obrazovanje, prihod, i tjelesne aktivnosti, koji su povezani s lošim zdravstvenim ishodima, podaci pokazuju da je veća konzumacija ultraprerađene hrane povezana s većim rizikom od depresije.”
Ultra-prerađena hrana obično ima visok sadržaj ugljikohidrata, zasićenih masnoća i energije, a ima malo proteina i vlakana. Sve te karakteristike vjerojatno povećavaju upalu povezanu s depresijom i drugim problemima mentalnog zdravlja. Osim toga, često su siromašni mikronutrijentima poput vitamina B12, D, E, niacina, piridoksina, bakra, željeza, fosfora, magnezija, selena i cinka. Oba čimbenika mogu utjecati na mentalno zdravlje, objašnjava dr. Lane.
„Autori su u pravu kada tvrde da neka ultraprerađena hrana ima visok udio masti i nizak udio mikronutrijenata. Znamo, na primjer, da su vitamin D, vitamini B i aminokiseline neophodni za optimalno mentalno zdravlje, pomažući u prevenciji depresije. To je kroz razne mehanizme, poput smanjene upale, manjeg oksidativnog oštećenja, poboljšanja crijevne mikrobiote itd.,” dodaje ona.
Boris ALEKSANDROV