Nova studija provedena na laboratorijskim miševima sugerira da bi umjerena konzumacija proteina mogla biti najkorisnija za poboljšanje metaboličkog zdravlja. Studija je pokazala da je prosječna potrošnja proteina bila između 25 i 35% prehrane miševa. Starije osobe trebaju više proteina jer tijelo više ne može učinkovito preraditi makronutrijente, piše Medicalnewstoday.com u svojoj publikaciji.
Logično je da se čovjekove prehrambene potrebe mijenjaju od djetinjstva do odrasle dobi. Kako rastemo, sazrijevamo i starimo, naša su tijela zauzeta različitim zadacima. Dok istraživači nastoje produžiti naš životni vijek u dobrom zdravlju – razdoblja bez teških bolesti – nadaju se da će utvrditi optimalnu ravnotežu makronutrijenata koji promiču dobro zdravlje u svakoj fazi života.
Nova studija ispituje ulogu proteina u različitim fazama života. Studija otkriva da konzumacija umjerenih količina proteina u mladosti i srednjim godinama može biti ključ za dobro metaboličko zdravlje. Istraživanje je objavljeno u časopisu Geroscience.
Kako proteini utječu na biološku starost?
Koristeći model miša, istraživači su proučavali utjecaj unosa proteina na biološko starenje. Tijekom dva mjeseca hranili su mlade (6 mjeseci) i srednje stare (16 mjeseci) miševe hranom s različitim razinama proteina. Njihova prehrana sastojala se od 5, 15, 25, 35 ili 45% proteina. Umjerene količine pronađene u studiji bile su 25% i 35%.
Niskoproteinska dijeta dovela je do razvoja masne jetre, a sredovječni miševi pokazali su višu razinu lipida ili masti u svojim tijelima od mlađih miševa. Umjerene proteinske dijete također su smanjile razinu lipida i šećera u krvi kod miševa. Stoga umjereni sadržaj proteina znači poboljšano metaboličko zdravlje kod miševa.
Ovo je tajna mladosti Korejaca
Mogu li proteini pomoći ljudima da žive dulje?
Što se tiče hoće li se rezultati studije prenijeti na ljude, dr. Stuart Phillips, profesor na Sveučilištu McMaster, rekao je: “Uvijek je teško znati, ali kao kratkoživući sisavci, miševi su surogat za ljude. Međutim, mnoge stvari opažene kod miševa možda se neće lako prenijeti na ljude.”
Connor Middleman, nutricionistica koja stoji iza Modern Mediterraneana, rekla je kako misli da istraživanje još uvijek ima vrijednost.
“Iako je ovo istraživanje na miševima, ono potvrđuje moj stav da većina nas – osobito oni stariji od 50 godina – mogu imati koristi od dobivanja oko 25% našeg energetskog unosa iz proteina. To je znatno više nego što prosječni Amerikanac trenutno konzumira. Neki ljudi trebaju još više proteina.”
Osobe koje prakticiraju trening otpora zaslužuju posebnu pozornost. Connor kaže da je za postizanje maksimalne nemasne mase prosječna potrebna količina oko 1,6 grama po kilogramu tjelesne težine, a “nekim ljudima može trebati 2,2 g/kg ili više.” 1,6 do 2,4 grama po kilogramu može biti u redu za ljude koji žele sagorjeti masno tkivo uz održavanje mišića.
Recept tibetanskih redovnika – sredstvo za vječnu mladost
Starije osobe trebaju više proteina
Middleman je objasnio da stariji ljudi trebaju više proteina nego mlađi. “Sarkopenija je vodeći uzrok slabosti vezan uz dob, što dovodi do većeg rizika od invaliditeta, potrebe za smještajem u starački dom, kao i padova, prijeloma, hospitalizacija i prerane smrti.”
Rekla je da je to zbog gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem, koji se kreće od “0,5% do 2% ukupne mišićne mase svake godine, počevši oko 50. godine (iako kod ljudi koji su uglavnom neaktivni, to može početi i ranije) ‘. Middleman je dodala da su njezini klijenti povećali svoju “mišićnu masu, kardio-metaboličko zdravlje i ukupnu kvalitetu života” konzumiranjem 25-35 grama proteina pri svakom obroku i vježbanjem treninga otpora.
Važnost unosa proteina
Proteini su iznimno važni u svim životnim razdobljima. “Riječ ‘protein’ izvedena je iz grčke riječi proteios, što znači ‘prvi’ ili ‘primalni’, odražavajući njegov najvažniji status u ljudskoj prehrani”, primjećuje Middleman. Dr. Phillips je objasnio važnost proteina: “Kada rastemo, proteini osiguravaju građevne blokove (aminokiseline) za stvaranje novih kostiju, kože, zuba, mišića itd. U osnovi, svako tkivo treba proteine za rast. Nakon što smo u potpunosti odrasli, proteini i dalje osiguravaju građevne blokove – nisu za rast, već za zamjenu proteina koji se prevrću (razgrađuju). Promjena tjelesnih proteina događa se tijekom cijelog našeg života. ”U Sjedinjenim Državama preporučeni dnevni unos (RDA) od 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne težine daleko je ispod stvarnih potreba tijela, kaže Middleman. Pojasnila je da ova brojka predstavlja samo količinu proteina potrebnu za izbjegavanje pothranjenosti, a ne količinu za promicanje dobrog zdravlja.
Za zdrave, mlade i starije žene odgovara 1,2 grama proteina po kilogramu tjelesne težine. Proteini životinjskog podrijetla su kvalitetniji od onih biljnog podrijetla.
Boris ALEKSANDROV
