Ima li ili nema dijagnoze disbakterioze i jesu li probiotici toliko korisni? Odgovor na ova i druga pitanja pronaći ćemo u komentarima ruskog gastroenterologa dr. Alekseja Golovenka, dr. sc.
Disbakterioza je, objašnjava specijalist, promjena u sastavu bakterija u čovjeku. Fenomen “promjene mikroflore” postoji, to se ne može poreći. To se događa i određuje mnoge bolesti. Ako osoba, na primjer, ima infekciju izazvanu hranom, naravno, neko vrijeme nakon toga sastav bakterija neće biti isti kao prije. I to na neki način može utjecati na njegovo stanje.
Dijagnoza disbioze ne pojavljuje se u međunarodnoj klasifikaciji bolesti. “Loše je kada umjesto dijagnoze počnu osobu podvrgavati nepotrebnim pretragama, zbog čega disbakteroza postaje dijagnoza. I umjesto da liječe osnovnu bolest ili simptome koji pacijentu truju život, počinju liječiti ono što rezultati pokazuju.
Nakon liječenja antibioticima, osoba može dobiti proljev. Naravno, ima disbakteriozu, ali liječnici ga definiraju kao “antibiotski proljev”. Ovaj izraz najbolje opisuje ono što se događa. Odmah je jasno što liječimo. Ne borimo se s nekom bakterijom koju teško možemo proučavati, nego s konkretnom dijagnozom”, kaže doktor.
Prema dr. Golovenko, istraživanje disbakterioze je besmisleno, iako mnogi laboratoriji rade slične testove.
“Danas postoje obećavajuće metode za proučavanje crijevne mikroflore. Na primjer, kako bi se utvrdilo koji genetski materijal sadrži izmet. Ovom metodom može se shvatiti samo da postoje neke jedinstvene vrste bakterija u tijelu, ali to je ogroman niz podataka koji se ne mogu normalno obraditi. Zasad znanstvenicima nije posve jasno koje su bakterije dobre, a koje loše. Odnosno, isti skup bakterija može biti smrtonosan za Europljanina, ali za stanovnika arhipelaga u Oceaniji, naprotiv, može se zaštititi”, objasnio je stručnjak.
Top 10 proizvoda koji sadrže puno probiotika
Dodaje da antibiotici mijenjaju ono što nazivamo bakterijskom raznolikošću
Za tijelo je korisno imati mnogo i raznolikih bakterija, a antibiotici tu raznolikost smanjuju. Čini se logičnim da bi za povećanje raznolikosti trebalo unijeti dodatne korisne bakterije. No vjerojatnost da će uzimanje antibiotika proći bez posljedica ista je kao i hoće li biti popraćeno probioticima ili bez njih.
“Odnosno, uzimanje probiotika ne utječe ni na što, u smislu da je to bacanje sredstava. S druge strane, naravno, postoji jedan posto ljudi koji nakon terapije dobiju proljev. Evo ih, ako žele da se to ne dogodi, mogu uzeti probiotike. Samo osobe u rizičnim skupinama mogu osjetiti učinak probiotika pri liječenju antibioticima.
To su osobe starije od 65 godina sa stanjima koja kompromitiraju imunitet, na primjer infekcije, dijabetes melitus, primanje lijekova koji potiskuju imunitet. Jer kada se ravnoteža poremeti, bakterija Clostridium difficile može se početi razmnožavati. A to je ozbiljna, teška upala debelog crijeva, može doći do proljeva s krvlju, što može usmrtiti starca. Stoga te rizične skupine moraju nužno uzimati probiotike ako moraju piti antibiotike”, smatra liječnica.
“Probiotik je prilično slab pripravak – nastavlja dr. Golovenko. – U ljudskim crijevima nalazi se 20 trilijuna bakterija, au dnevnoj dozi najskupljeg probiotika 10 milijardi, a veliki dio njih neumoljivo umire u želucu. Liječenje probioticima je glupa, čisto ružna fikcija. To se obično prakticira kao varijanta psihoterapije kada osoba ne zna na što se žali, ali joj “treba” opće ozdravljenje.
Koja je razlika između probiotika i prebiotika?
Tada mu se mogu propisati probiotici
Ali ako pacijent ima bilo kakvu crijevnu tegobu, neozbiljno je propisivati probiotike. Inače, tko je ipak odlučio piti probiotike jer pije antibiotike, neka ih uzima u isto vrijeme.”
Bolesnik koji je prebolio crijevnu infekciju i kod kojega se razvila disbakterioza, kod koje ponekad trbuh nadima i boli, trebao bi se vratiti hranjivoj prehrani i održavati tjelesnu aktivnost te se boriti protiv stresa. Ako osoba dobije jak proljev nakon uzimanja antibiotika i Clostridium difficile je narastao, treba joj propisati antibiotik koji će ubiti ovu bakteriju.
Što se prebiotika tiče, sve je to marketing i ništa više, tvrdi stručnjak. – Nitko dosad nije dokazao da je njihov unos korisniji nego ako osoba pojede, primjerice, 2 kivija dnevno ili bijeli kruh zamijeni integralnim, konzumira manje slatkiša, a više voća i povrća. Prebiotici su biljne namirnice. Ako je osoba odlučila potrošiti pola svoje plaće na prebiotike, onda je bolje dati ta sredstva za salatu od krastavaca s maslinovim uljem – učinak će biti isti.
Najrazumnije je nakon uzimanja antibiotika početi se raznoliko i redovito hraniti, s naglaskom na biljne namirnice. Zahvaljujući normalnoj prehrani, u 90% slučajeva poremećena mikroflora će se sama oporaviti. I nemojte uzimati antibiotike bez razloga, nemojte ih sami propisivati, može ih propisati samo liječnik”, rezimirala je specijalistica.
