Stručnjaci objašnjavaju zašto su nam potrebni proizvodi s visokim udjelom proteina i kako oni mogu negativno utjecati na tijelo.
“Protein je protein koji je prisutan u mišićima, kostima, koži, kosi i krvi – objašnjava ruska biologinja-angologinja Maria Taranenko. – Ovaj protein sudjeluje u mnogim biokemijskim reakcijama, u radu imunološkog sustava (pomaže u stvaranju antitijela), u prijenosu kisika iz pluća do tkiva i organa.
Njegov nedostatak u tijelu negativno utječe na zdravlje općenito, ako se osoba, između ostalog, pridržava stroge dijete. To izaziva gubitak mišićne mase (sarkopenija), zbog čega se smanjuje motorička funkcija, snaga i izdržljivost, a povećava se rizik od prijeloma.
Problem je to i za osobe na dijeti i za starije osobe, budući da nakon 30. godine čovjek svakih 10 godina gubi 5% mišićne mase. A proteine je s godinama teže probaviti zbog anaboličke otpornosti.”
Prema riječima stručnjaka, proteini se često odnose na sportske dodatke, mješavine koktela koji sadrže životinjske ili biljne proteine u čistom obliku, kao i vitaminske komplekse i druge sastojke, uključujući glukoza.
Ako se radi o bjelančevinama kao bjelančevinama sadržanim u hrani, nije potrebno savjetovati se s liječnikom, ali je važno osigurati da u jelovniku bude dovoljno sporih ugljikohidrata i celuloze: ono što se dnevno jede trebalo bi se sastojati od 10 do 35% bjelančevina, od 20 do 35% nezasićenih masti i od 45 do 65% ugljikohidrata. Dnevno je potrebno unositi 1-1,5 g proteina po kilogramu težine.
Jesu li dijete s niskim udjelom ugljikohidrata najbolje za bolesti srca, moždani udar i dijabetes?
Pokazalo se da visokoproteinske dijete, popularne među dijetama, povećavaju opterećenje bubrega i jetre, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara. Stoga se ne preporučuju trudnicama, dojiljama i oboljelima od raka.
“Danas liječnici iz mnogih zemalja oštro kritiziraju popularnu Dukan proteinsku dijetu, koja je razvijena 2000. godine. Ali već postoje istraživanja koja pokazuju da povećava rizik od osteoporoze, bolesti srca, jetre i bubrega“, uvjerava specijalist.
Biologinja Maria Taranenko savjetuje prije nego što posegnete za sportskim dodacima prehrani s proteinima, da se pregledate i posavjetujete s liječnikom s gledišta kontraindikacija. Budući da je protein u ovom obliku teže probavljiv nego iz obične hrane. Upozorava da neke vrste proteina (primjerice soja) mogu izazvati alergiju.
Osim toga, u sastavu većine dodataka prehrani, osim koncentrata, izolata ili hidrolizata proteina, postoje i drugi sastojci štetni za zdravlje, a za neke i opasni: dodaju se šećeri (sladila na bazi fruktoze izazivaju pretilost), susreću se i konzervansi, a mogu i teški metali, kao i umjetni spoj bisfenol A.
Sportaši imaju svoje razloge i motive za unos proteina, ali važno je osobno i individualno izračunati koliko im je tih proteina potrebno s gledišta tjelesne težine, objašnjava još jedna stručnjakinja – Madina Musichova. I savjetuje im da proteinski shake popiju 1 sat prije treninga ili 1 sat nakon njega. Ako ste odlučili smršavjeti uz pomoć proteinskih shakeova, bolje ih je uzimati 1 sat prije spavanja ili umjesto jednog od obroka.
Prema njezinim riječima, tradicionalno se proteinski prah otapa u vodi, ali umjesto vode možete koristiti sok sobne temperature. Ispostavilo se da je kazein (mliječni protein) poželjniji od svih ostalih. Postoje različite vrste, primjerice, goveđi proteinski prah koji je najbolji za one koji mršave, a kolagen pozitivno djeluje na zglobove i tetive.
4 pogreške keto dijete
Proteinske pločice duboko su prerađeni proizvodi koji ne bi trebali biti uključeni u zdravi jelovnik, uvjerava Maria Taranenko. Da, proteina će biti malo više, ali dodavanje šećera i konzervansa zanemaruje tu prednost, kaže ona, napominjući da kao onkologinja preporučuje racionalnu prehranu baziranu na algama sušene morske trave i fukusa. Ovo također pomaže u sprječavanju nedostatka joda, a također jača imunitet.
Prema riječima drugog stručnjaka, endokrinologa, dr. Vladislava Barzhadskog, birajući između dvije vrste slatkiša, poželjniji su proteinski jer imaju veću nutritivnu vrijednost. Ali to ne znači da nose iste rizike kao obični slatkiši, objašnjava. Proizvođači mogu dodati u sastav proteinskog deserta ogromnu količinu jednostavnih šećera, koji imaju jednako štetan učinak na metabolizam ugljikohidrata. Sadržaj kalorija u proteinskim pločicama često nije niži od običnih slatkiša, stoga nemojte pretjerivati ni s njima.
Biologinja Maria Taranenko napominje da se dodatni unos proteina u obliku suplemenata ne preporučuje djeci, oboljelima od raka, osobama s nedostatkom laktoze, trudnicama i dojiljama, bolesnicima s poremećenim metabolizmom proteina te onima s bolesnim bubrezima. Alergične osobe također trebaju biti vrlo oprezne s ovim proteinom, posebice sojom, koja može izazvati alergijski napadaj.