Yana Danailova je nutricionistica i predsjednica Udruge nutricionista u Bugarskoj, članica Američke udruge nutricionista (ANA). Također je doktorant fiziologije čovjeka, magisterij nutricionizma i zdravstvenog menadžmenta. Yana Danailova također je popularno lice s ekrana – autorica i voditeljica emisije “Health Line” na televiziji Bulgaria ON AIR te majka troje djece. Posebno za čitatelje “Doktora” Yana Danailova objasnila je kako se pravilno hraniti nakon uskršnjeg posta i koje greške činimo tijekom samog posta.
– Gospođo Danailova, kako je najzdravije preći sa posta na uobičajenu ishranu?
– Kao i nakon svakog posta, tako i nakon Uskršnjih postova, preporučljivo je proći kroz mirnu i zdravu prehranu. Na taj način ne samo da možemo sačuvati pozitivne učinke ovog proljetnog čišćenja organizma, već i ne naštetiti našem organizmu brzopletom prehranom.
Tradicionalno, uskrsni objed uključuje probavno teške mesne proizvode, osobito ovčetinu, te kuhana jaja i kajganu. Ova hrana predstavlja izazov našem probavnom sustavu, posebno ako smo se 45 dana držali lagane, zdrave biljne prehrane. Tijekom posta u želucu se smanjuje lučenje enzima za preradu, resorpciju i apsorpciju životinjskih proizvoda.
U posljednjem tjednu post je vrlo restriktivan – teško probavljivu hranu gotovo ne uzimamo, što je svojevrsni aktivni odmor za probavni trakt. A to podrazumijeva gladak prijelaz pri uvođenju teško probavljive hrane. Prvog dana nakon posta trebamo unositi umjerene količine, po mogućnosti biljne bjelančevine i masti. Meso je neizostavan dio blagdanskog stola, ali ne smijemo ga pojesti više od 100 g odjednom
Nije dobro kombinirati meso s ugljikohidratima poput krumpira i riže. Preporuča se garnirati svježom salatom u koju možemo uključiti lapad, kiselicu, levurdu i svu raznolikost proljetnih zelenih namirnica. Ako nije problem preskočiti meso na sam blagdan, prehranu možemo započeti s kuhanim jajima i mliječnim proizvodima, koje je također dobro ukrasiti povrćem.
– Koje greške radimo s napajanjem?
– Nije dobro odjednom uvoditi sve životinjske namirnice, kako ne bismo preopteretili probavni sustav. Također je važno ne jesti previše raznoliko. To će dovesti do aktivnijeg oslobađanja probavnih sokova i lučenja probavnih enzima, što pak zahtijeva više vremena za probavu hrane.
– Što se događa s tijelom ako ga naglo opteretimo životinjskom hranom?
– Ovo je stres za organizam. Mnogi ljudi nepravilnom prehranom oštećuju želudac. Time ne samo da gubimo pozitivan učinak čišćenja, već možemo iritirati crijevnu sluznicu, javiti se gastritis i kolitis, započeti upalni procesi praćeni bolovima i nelagodom.
Stoga tešku hranu treba uzimati u malim količinama i uz višestruko žvakanje, kako bi se prije gutanja dobro ispljunula i konačno postala tekuća u ustima. Osobito je važno saliviranje hrane jer se probavni enzimi – lingvalna lipaza i amilaza – oslobađaju sa slinom u usnoj šupljini. Ne smijemo propustiti ove važne probavne enzime nedovoljno žvakaći.
Yana Danailova
Kako bismo spriječili neželjeno prejedanje, dobro je ručak započeti velikom svježom zelenom salatom, koja će nam napuniti želudac, dati osjećaj sitosti i spriječiti naknadno uzimanje teške životinjske hrane. Također je važno biti oprezan s konzumacijom alkohola, jer kombinacija alkohola i teške masne hrane dodatno opterećuje probavu i jetru. No ako se ipak počastimo čašom vina, spojimo je s malo vode jer alkohol dehidrira organizam.
Što se tiče kozunaka i svečanih slastica, moramo pripaziti na njihovu količinu. Najbolja opcija je preskočiti ih ili samo kušati i ne pojesti cijelu porciju. Moramo paziti i na kombiniranje namirnica.
Kombinacija ugljikohidrata i proteina nije poželjna, pogotovo ako ovaj obrok završimo slasticom koja će fermentirati u želucu i dodatno otežati probavu.
Ako ipak unosimo veliku količinu i raznovrsnu hranu, posebice životinjske masti i alkohol, tijelo će nakon dugog odmora tijekom posta morati raditi punom parom. Tada možemo osjetiti malaksalost, težinu u želucu, nadutost, nadutost, žgaravicu, čak možemo osjetiti mučninu i glavobolju. Ako smo već patili od probavnih smetnji, nepravilna prehrana će stvari dodatno pogoršati.
– Što učiniti ako smo pretjerali za stolom?
– Nakon obilnog obroka preporuča se otići u šetnju koja prirodno potiče probavu. Nije dobro sjediti za svečanim stolovima ili se seliti od stola do stola zalijevajući hranu alkoholom. Hajdemo umjesto toga van. Proljeće je vrijeme koje nas predisponira za izlaganje suncu. Dobro će nam doći lijepa šetnja vani.
– Koje se greške čine tijekom samog posta? Zašto se mnogi ljudi uopće debljaju tijekom posta?
– Ideja posta nije nikakva detoksikacija organizma i smanjenje tjelesne težine, već suzdržavanje od hrane, materijalnih dobara i užitaka u cilju pročišćavanja duha i materije, misli, cijeloga čovjeka. Post u bilo kojoj vjerskoj praksi je uzdizanje i pristup univerzalnoj energiji i višoj inteligenciji.
Nije ispravno postiti jer se većina ljudi ne uzdržava od svih dobrih stvari. Osim toga, griješe u omjerima između makronutrijenata. Česta pogreška je zamjena životinjskih bjelančevina s prekomjernom količinom brzih ugljikohidrata – rafiniranim brašnom, tjesteninom (masni kolači, nemasne pite), krumpirom, bijelom rižom.
Pecivo rafiniranoj hrani umjetno je lišeno vlakana i stoga ne može zadovoljiti glad. Nakon dva sata obično smo gladni. Ova hrana naglo povećava razinu glukoze, zatim inzulina, koji pak snižava razinu šećera u krvi, zbog čega osjećamo nevjerojatnu glad, posebno za slatkišima.
I opet ga gasimo rafiniranim ugljikohidratima, pa upadamo u spiralu naglih porasta i amplituda inzulina. A inzulin je anabolički hormon i dovodi do visceralnog, abdominalnog gojenja.
Vlakna i masti daju osjećaj sitosti
Stoga bismo trebali započeti dan s obilnom količinom sezonskog voća u kombinaciji s orašastim plodovima i sjemenkama, zatim ručkove i večere začiniti velikim sezonskim salatama u koje možemo dodati orašaste plodove i sjemenke – izvor zdravih masnoća i vlakana. Žitarice, mahunarke i mahunarke potpun su izvor biljnih bjelančevina.
Slanutak, grah, leća, grašak, mahune i proso tradicionalno su prisutni na bugarskom stolu. Moderna heljda i kvinoja su bezglutenska verzija biljnih proteina. Cruciferous povrće sadrži velike količine biljnih proteina. U zelenim lisnatim biljkama također ima puno biljnih bjelančevina.
Nije dobro tijekom posta povećavati unos brzih ugljikohidrata na račun proteina. 60% kalorijskog unosa trebalo bi potjecati iz složenih ugljikohidrata, proteini bi trebali biti 10%, a masti oko 30%, pri čemu su zdrave masti nezasićene (u orašastim plodovima, sjemenkama, avokadu, maslinama, kokosu). Nezasićene masnoće biljnog podrijetla pojačavaju blagotvorne učinke posta jer biljna hrana inhibira kronične upalne procese. Biljna prehrana također ima zaštitnu ulogu protiv dislipidemije, prekomjerne težine i pretilosti, a time i protiv kardiovaskularnih bolesti. Preporuča se ograničiti zasićene masti i potpuno isključiti trans masti.
Ne zaboravimo da je post uzdržavanje radi čišćenja duše i tijela. A volja koju si namećemo da se suzdržimo od hrane koja je za većinu ljudi blažena i ukusna, kali duh, čisti um i liječi tijelo. U zdravom tijelu živi zdrav duh.
Mara KALČEVA
