Suprotno uvriježenoj predodžbi koju nam predstavljaju crtani filmovi, kunići ne stoje na dvije noge dok grickaju mrkvu. Zapravo se kreću četveronoške i ne vole čak ni narančasto korjenasto povrće. Time gube na brojnim zdravstvenim dobrobitima koje donosi ukusno povrće. Mi, koji zapravo stojimo na vlastitim nogama uglavnom, jedemo mrkvu na više načina – možemo je, oponašajući stare TV trake, jesti sirovu, ali mrkvu možemo ispeći i dodavati raznim jelima poput juha i variva .
Mrkva je bogata vitaminima i mineralima, dok je korijen niskokaloričan. Mrkva sadrži oko 90% vode, dok preostalih 10% čine ugljikohidrati koji su dobar izvor vlakana. Pektin je glavni oblik topivih vlakana u mrkvi. Osim što pospješuje probavu i time smanjuje razinu šećera u krvi, unosi i korisne bakterije u crijevnu mikrofloru, čime dodatno jača organizam.
Vitamini i minerali u mrkvi neophodni su za tijelo i imaju višestruke funkcije za njegovo jačanje. Sadrži vitamine A, K1, B6 i B7, kao i kalij. Mrkva sadrži i karotenoidne stanice – one povrću daju karakterističnu narančastu boju. Osim što imaju funkciju bojanja, u tijelu se mogu pretvoriti u vitamin A. Prednosti vitamina i minerala u mrkvi su sljedeće:
1. Vitamin A – poboljšava vid
Dobiven iz karotenoida, ovaj vitamin štiti vid smanjujući njegovo progresivno pogoršanje tijekom vremena. Osim vida, vitamin A podržava rast, zdravlje kostiju i imunološki sustav
2. Vitamin K1 – gradi jake kosti
Također poznat kao filokinon, vitamin K1 podržava zdravlje kostiju poboljšavajući gustoću kostiju.
3. Vitamini B6 i B7 – podržavaju metabolizam
Vitamin B6 ima ulogu u zacjeljivanju mišića, no najviše je uključen u pretvorbu hranjivih tvari poput masti, proteina i ugljikohidrata u glukozu. Vitamin B7, koji se naziva i biotin, uključen je u razgradnju proteina i masti.
4. Kalij – vitalni mineral
Kalij se ne može formirati u tijelu, već se mora unijeti hranom ili dodatkom prehrani. Pomaže stanicama normalno funkcionirati i igra ulogu u kontrakciji mišića, uključujući srce. Dakle, kalij je važan za zdravlje srca i smanjuje rizik od aritmija.
Mnoge tvari u mrkvi također djeluju kao antioksidansi, koji su povezani sa smanjenjem kroničnih upala u tijelu i smanjenjem rizika od mnogih bolesti, uključujući kardiovaskularne i rak.
Reference:
Attri, S. (2012., veljača) Kemijski sastav, funkcionalna svojstva i obrada mrkve – prikaz. Preuzeto 19. svibnja 2023. s https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3550877/
Nawirska, A. (2005., lipanj) Frakcije prehrambenih vlakana iz otpada prerade voća i povrća. Preuzeto 19. svibnja 2023. s https://doi.org/10.1016/j.foodchem.2003.10.005
Slavin, J. (2013., travanj) Vlakna i prebiotici: Mehanizmi i dobrobiti za zdravlje. Preuzeto 19. svibnja 2023. s https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3705355/
Tanumihardjo, S. (2011., 29. lipnja) Vitamin A: biomarkeri prehrane za razvoj. Preuzeto 19. svibnja 2023. s https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3142734/
Bugel, S. (2003., studeni) Vitamin K i zdravlje kostiju. Preuzeto 19. svibnja 2023. s https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15018483/
Hassan, Y. (2009., veljača) Biotin. Preuzeto 19. svibnja 2023. s https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4757853/