Znanstvenici s Instituta za medicinska istraživanja Raven otkrili su kako nas stres tjera da jedemo određenu hranu.
Obično se, kada smo pod stresom, radije tješimo hranom koja nije zdrava. Najčešće je riječ o visokokaloričnoj hrani. Kombinacija stresa i takve hrane dovodi do promjena u mozgu zbog kojih želimo jesti više kalorične, nezdrave hrane. To može dovesti do brzog debljanja i pretilosti.
Kada smo pod stresom, hrana koju jedemo da bismo se smirili bogata je šećerom ili mastima, često oboje. Ali zašto ih nastavljamo jesti dugo nakon što smo se trebali zasititi? Razlog leži u dijelu mozga koji se naziva lateralna habenula. Kada jedemo hranu s visokim udjelom šećera ili masti, neuroni u ovoj habenuli se aktiviraju i šalju signal da prestanemo kako se ne bismo prejedali.
Međutim, stres remeti određene funkcije u mozgu. U slučaju lateralne habenule, pod stresom je potpuno “isključena”. Znanstveni rad pokazuje da pod kroničnim stresom habenula nije ispunila svoju funkciju te je mozak nastavio stimulirati jedenje štetne hrane. Habenula, koja zaustavlja osjećaj zadovoljstva pri jedenju hrane, ne može obavljati svoj posao, pa se osjećamo dobro što više jedemo.
Ali kako na habenulu utječe stres? Znanstvenici su pronašli odgovor u molekuli nazvanoj NPY. Proizvodi se u tijelu kao odgovor na stres. Kada su znanstvenici blokirali vezu između molekule NPY i habenule, uočeno je jedenje manjih količina hrane s visokim udjelom masti.
Ispostavilo se da kombinacija stresa i nezdrave hrane također dovodi do učinka ovisnosti. U vremenima stresa i dijete pune hrane s visokim udjelom masti i šećera, tijelo ne želi samo više hrane – ono posebno žudi za onom nezdravom, visokokaloričnom hranom kojom se prije tješilo od stresa. Ovakva prehrana može promijeniti strukturu mozga.
Znanstveni rad pokazuje da je stres ključni faktor u određivanju načina na koji jedete. Prehrana zbog stresa daje osjećaj nagrade, ohrabrenja, što je potrebno tijelu. No s duljim razdobljem takve prehrane tijelo se može promijeniti i mogu se pojaviti štetne prehrambene navike, ali i poremećaji prehrane. Prof. Herbert Herzog, glavni autor studije, rekao je:
“Ova studija naglašava kako stres može ugroziti zdrav metabolizam energije. Trebao bi nas podsjetiti da izbjegavamo stresan način života, i što je još važnije – kada se nosimo s dugotrajnim stresom – da se trudimo jesti zdravo i ne konzumirati nezdravu hranu.”
Reference:
Herzog, H. (2023, 8. lipnja) Kritična uloga bočnih krugova habenula u kontroli konzumacije ukusne hrane izazvane stresom. Preuzeto 9. lipnja 2023. s https://www.cell.com/neuron/fulltext/S0896-6273(23)00383-5