Sve masnoće su kalorične i svakako ćemo, ako ih često uživamo, ubrzo dobiti višak kilograma. No, istina je da brojne studije dokazuju da ne postoji veza između konzumacije tzv. “zasićenih masnoća” i kardiovaskularnih bolesti. Baš suprotno! Mnogo je prednosti ovih nepravedno “oklevećenih” proizvoda. Ovo su neki od njih:
Vitamin F
Malo poznat, ali izuzetnih svojstava, mastima probavljivi vitamin F (od engleskog “fat”) sastavljen je od masnih kiselina – linolne, linolenske i arhidonske. Osim bezbrojnih blagodati koje nam pruža za zdravlje i ljepotu, štiti nas od nakupljanja lošeg kolesterola i podržava imunološki sustav.
Vitamin D
Poznato je da se vitamin D sintetizira u ljudskom tijelu izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Pa, zimi sunčanje vjerojatno ne bi bila dobra ideja. Srećom, svinjska mast je drugi najbogatiji izvor ovog neprocjenjivo vrijednog vitamina. Osim što ulazi u sastav zuba i kostiju, pomaže tijelu u borbi protiv infekcija, što nam je svima nedvojbeno potrebno u sezoni gripe.
Vitamin B
Slanina je i dobar izvor vitamina B – energije, imuniteta, tonusa… Ne možemo ni nabrojati sve njezine dobrobiti.
Stabilan na visokim temperaturama
Zasićene masne kiseline, koje čine 40% sastava svinjske masti, otporne su na toplinsku obradu. To, kao i neutralan okus, čini maslac mnogo prikladnijim za kuhanje od većine biljnih ulja.
Pa ipak, nakon svih nabrojanih dobrobiti, dobro je znati da maksimalan dnevni unos slanine ili masti ne smije biti veći od 30-40 grama, a koliko god bilo primamljivo prepustiti se hladnim zimskim večerima, ne treba pretjerivati .
