Ljudi koji se hrane tradicionalnom mediteranskom prehranom imaju niže stope srčanih bolesti, dijabetesa i raka. No nova istraživanja pokazuju da bi “zelena” mediteranska prehrana, koja izbjegava meso i jede više zelenog lisnatog povrća, mogla biti još korisnija za naše zdravlje.
Osim toga, ako se ova dijeta koristi šire, dobrobiti za ekologiju planeta mogle bi biti jednako impresivne, piše u svojoj publikaciji Medicalnewstoday.com.
Znanstvenici za klimu vjeruju da je jedna od najučinkovitijih stvari koje ljudi mogu učiniti za okoliš smanjenje konzumacije mesa i mliječnih proizvoda. Istraživanja pokazuju da globalna proizvodnja hrane životinjskog podrijetla – uključujući hranu za stoku – čini 57% ukupnih emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede, dok proizvodnja hrane bazirane na biljnom podrijetlu čini samo 29%.
Prema drugoj studiji, kada bi svi postali vegani, to bi smanjilo svjetsku površinu zemlje koja je potrebna poljoprivrednicima za uzgoj hrane za 3,1 milijardu hektara, ili 76%. Uz smanjenje emisija iz proizvodnje hrane, kažu autori, obnavljanje oslobođenih površina uklonilo bi oko 8,1 milijardi tona ugljičnog dioksida iz atmosfere svake godine u sljedećih 100 godina.
Naravno, ideja da će se milijarde ljudi diljem svijeta dobrovoljno odreći odreska i kobasica samo kako bi suzbili klimatske promjene može se činiti nategnutom. No, možda bi dvaput razmislili kada bi znali koliko će to utjecati na njihovo zdravlje. Najnovija istraživanja pokazuju da ljudi koji jedu malo ili nimalo mesa imaju manji rizik od raka, osobito raka debelog crijeva i prostate kod muškaraca.
Postoji dijeta za vječnu mladost
Dijete koje kombiniraju smanjenu konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda s povećanim unosom voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masnoća imaju dodatne zdravstvene prednosti. Ljudi koji se hrane tipično mediteranskom prehranom imaju manju smrtnost i manji rizik ne samo od raka, već i od kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.
Niz kliničkih ispitivanja pokazao je da “zelena” mediteranska prehrana, ili “Green Met Diet”, može pružiti dodatne prednosti iznad onih koje pruža uobičajena mediteranska prehrana. Dijeta koja dodaje dodatnu biljnu hranu bogatu polifenolima i nastoji potpuno izbjeći meso bolja je i za ekologiju planeta.
“Uklanjanje konzumacije mesa – govedine, svinjetine, janjetine – najvažniji je način smanjenja ugljičnog otiska prehrane”, kaže dr. Meir Stampfer, profesor epidemiologije i prehrane na Harvard School of Public Health T . H. Chan” u Bostonu i jedan od autora studija o “zelenoj” prehrani.
Dr. Stampfer ističe da ukupna površina potrebna za proizvodnju mesa uključuje mnogo zemlje za uzgoj usjeva za ishranu stoke. Dakle, smanjenjem količine zemlje diljem svijeta namijenjene proizvodnji mesa, Met Green Diet može igrati važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti.
Tradicionalna mediteranska prehrana sadrži sljedeće elemente: povrće, voće i cjelovite žitarice, izvore zdravih masnoća poput orašastih plodova, sjemenki i maslinovog ulja, umjerene količine mliječnih proizvoda i ribe, manje crvenog mesa, u usporedbi s tradicionalnom zapadnjačkom prehranom, manje jaja , crno vino u umjerenim količinama. Prehrana osigurava obilje polifenola, mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina te biljnih vlakana.
12 načina za mršavljenje bez dijete
Važno je napomenuti da klasična “Met dijeta” također izbjegava rafinirane žitarice, visoko prerađenu hranu i onu s dodatkom šećera. Znanstvenici vjeruju da u kombinaciji te karakteristike pomažu u snižavanju razine lošeg kolesterola, smanjenju oksidativnog stresa i upala te poboljšanju osjetljivosti na inzulin.
Tijekom proteklih nekoliko godina znanstvenici iz Izraela, Njemačke i Sjedinjenih Država proveli su tri klinička ispitivanja svoje “zeleno-mediteranske” dijete na skupini od 294 osobe s abdominalnom pretilošću. Prosječna dob sudionika na početku istraživanja bila je 51 godina. Tijekom studija svi su dobili besplatno članstvo u teretani i savjete o tjelesnoj aktivnosti.
Istraživači su ih nasumično rasporedili u tri dijete: zdrava prehrana, tradicionalna mediteranska dijeta s ograničenim unosom kalorija uz savjet da se smanji konzumacija crvenog mesa, plus 28 g oraha svaki dan. Kalorijski ograničena “Green Met Diet” koja je uključivala 28 g oraha dnevno, plus 3-4 šalice zelenog čaja i 100 g vodene trave Mankai u shakeu. Od njih se tražilo da potpuno izbjegavaju crveno i prerađeno meso, a također nisu konzumirali perad.
Istraživači vjeruju da je kombinacija smanjene konzumacije crvenog i prerađenog mesa i povećanog unosa polifenola odgovorna za zdravstvene dobrobiti prehrane sa zelenim mesom.
Boris ALEKSANDROV
