Zagreba Lajfhaki

Želite dug život? Tajna dugovječnosti je u ovih 8 navika, tvrde znanstvenici

Nije tajna da zdrave navike produžuju život. Ali koliko dodatnih godina možemo “zaraditi”? Nova studija iz SAD-a daje iznenađujući odgovor – više od 20.

U razdoblju od 2011. do 2019. tim Xuan-Mai Nguyen sa Sveučilišta Illinois proučavao je više od 700.000 američkih veterana u dobi od 40 do 99 godina. Znanstvenici su nedavno predstavili rezultate svojih istraživanja, doznajemo iz objave ARD-a.

Osam je ključnih faktora za dugovječnost

Podaci o veteranima prikupljeni su u sklopu Nacionalnog istraživačkog programa Million Veterans, koji ispituje kako geni, stil života i vojno iskustvo utječu na zdravlje bivših pripadnika vojske. Znanstvenici su zaključili da 40-godišnji muškarci mogu produžiti život u prosjeku za 23,7 godina ako svoju svakodnevicu učine zdravijom. Za žene, godine su 22,6. Ali kako izgleda taj zdravi svakodnevni život? Znanstvenici identificiraju osam ključnih faktora.

Više: Svakodnevna konzumacija ove namirnice produljit će vam život

Treba biti tjelesno aktivan, dobro se nositi sa stresom, dobro se hraniti te redovito i duboko spavati. Održavanje dobrih društvenih kontakata također je ključno. I još: da bismo živjeli dulje, ne bismo trebali pušiti, piti prekomjerne količine alkohola i zlorabiti opioidne lijekove protiv bolova.

Studija je zaključila da čak i ako promijenimo svoje navike dok ne budemo stariji, to će i dalje biti korisno. I da poboljšanje čak i jednog čimbenika pozitivno utječe na životni vijek. “Što prije, to bolje, ali čak i ako napravite jednu malu promjenu sa 40, 50 ili 60 godina, to i dalje pomaže”, kaže Nguyen.

Ograničena tjelesna aktivnost, pušenje i ovisnost o opioidima najviše povećavaju rizik od smrti, između 30 i 45 posto. Kod stalnog stresa, prekomjerne konzumacije alkohola, nezdrave prehrane i lošeg sna rizik se povećava za oko 20 posto.

Više: Ova riba je tajna dugovječnosti – čuva mozak, zglobove i srce

Navedeni čimbenici također mogu povećati rizik od raka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najopasniji su alkohol, nedovoljna tjelesna aktivnost i nezdrava prehrana. Rizik povećavaju i prekomjerna tjelesna težina, pušenje, konzumiranje šećera, crvenog i prerađenog mesa te izloženost ultraljubičastim zrakama.

Prevencija je ključna. Što više ljudi u nekoj zemlji zna o čimbenicima rizika, to je veći udio onih koji se trude kontrolirati ih, otkrili su iz Nacionalnog centra za istraživanje raka u njemačkom gradu Heidelbergu. “U Njemačkoj se oko 40% svih slučajeva raka smatra spriječivim”, kaže organizacija.

Bugari su vodeći u pušenju

Nedavna studija zdravstvene organizacije Medical Aid ispitala je stil života u 50 zemalja. Prema njegovim riječima, Bugarska je prva na ljestvici najnezdravijih načina života, Njemačka je na devetom mjestu. Među čimbenicima rizika koje proučava Medical Aid su pretilost, nedostatak tjelesne aktivnosti, konzumacija alkohola, pušenje i spolno prenosive bolesti.

Više: Gdje živite – iznenađujući faktor zbog kojeg biste mogli brže stariti

38,5 posto Bugara ne vježba dovoljno, a četvrtina stanovništva zemlje je pretila, prenosi “Stern”. A prema podacima Eurostata, Bugarska je zemlja s najvećim udjelom pušača – 28,7%, a slijede Grčka (23,6%) i Latvija (22,1%). Bugarska je također među zemljama u kojima najveći postotak stanovništva svakodnevno pije alkohol – 10,2 posto. Vrijednosti za Hrvatsku su slične. Ispred njih su samo Italija (12,1%), Španjolska (13%) i Portugal (20,7%).

Izvor: Deutsche Welle

Exit mobile version