Sposobnost pravilnog, jasnog i kompetentnog govora ključna je vještina koju biste trebali razviti u sebi.
Neki ljudi naprave 7 pogrešaka u razgovoru zbog kojih se čine slabima ili nesigurnima u sebe.
Umanjenice
Koja je svrha deminutiva u razgovoru? Naravno, ako govorimo o razgovoru s malim djetetom, one su prikladne, ali u većini slučajeva takve je riječi bolje odbiti. Možete se sjetiti nekoliko uobičajenih fraza:
1) “Razgovarajmo o ovom pitanju?”
2) “Kako vam se sviđa sporazum?”
3) “Kada će novac biti uplaćen?”
Takve izjave najčešće koriste izbirljivi ljudi i oni koji se trude svima ugoditi. U običnom razgovoru nježne riječi su neprikladne, a ovo bi pravilo svaka osoba trebala jasno razumjeti.
Apstraktne fraze
Postoje “prazne” fraze koje nemaju nikakvog značenja. Možete zapamtiti dvije fraze koje su slične jedna drugoj, ali se uvijek drugačije percipiraju:
1) “Gotovo svi klijenti spremni su odabrati ovu uslugu.”
2) “85% naših klijenata naručuje ovu uslugu.”
Čini se da su fraze iste, ali njihova percepcija je radikalno drugačija. U drugom slučaju, svaka osoba vidi jasne brojke i stoga razumije zašto treba naručiti takvu uslugu. Sukladno tome, važno je naučiti izbjegavati prazne fraze koje nemaju nikakvog značenja.
Pozivanje na neprovjerene tvrdnje
Prije samo 10 godina pozivanje na neprovjerene izjave bilo je učinkovito; sada ih većina ljudi gleda negativno. Možete se sjetiti nekoliko fraza:
1) “Znanstvenici su dokazali…”.
2) “Istraživanje je pokazalo…”.
3) “Znanstveni eksperimenti su pokazali…”.
Takvi se izrazi koriste kako bi se vlastitim riječima dala težina. Ali svaka osoba koja čuje takvu frazu savršeno dobro razumije da to nema nikakve veze sa stvarnošću. Potrebno je nadopuniti stvarnim činjenicama ili potpuno odustati od takvih izjava.
“Ti” i “ti” se mijenjaju
Poslovni stil komunikacije zahtijeva obraćanje na “ti”. S vremenom razgovor može postati formalan, ali o prelasku na “ti” svakako treba razgovarati. “Bockanje” može zbuniti osobu, pa se u poslu ne preporučuje prelazak na “ti”.
Još je gore ako osoba može reći “ti” ili “ti” tijekom razgovora. To pokazuje da je jednostavno zbunjen i da se ne može koncentrirati. U svakoj komunikaciji morate unaprijed odabrati poruke i ne mijenjati ih.
Demonstracija nedostatka znanja
Živopisni primjeri:
1) “Ne znam.”
2) “Mislim da da.”
3) “Naravno, pokušat ću” i još mnogo toga.
Koja je svrha pokazivati svoje neznanje? Takve fraze uvijek zvuče kao isprike i pokazuju osobu mekog karaktera. Najjednostavniji primjer: “Ne znam, za sat vremena ću to shvatiti.”
Stalno “oprosti”
Pretjerano “oprostite” uvijek pokvari dojam. Moderni ljudi navikli su biti nepristojni i čuti uvredljive izjave. Stoga nikako ne biste trebali nekoga moliti za oprost tijekom razgovora. U najmanju ruku, osoba će djelovati slabo ili nesigurno u sebe.
Parazitske riječi
U govoru svake osobe postoje riječi paraziti. Naravno, većina ljudi prati njihov broj. Ali postoje ljudi koji redovito izgovaraju riječi za popunjavanje, a čak ih i ne razumiju.