Krist je uskrsnuo! Danas, 16. travnja, kršćanski svijet slavi jedan od dva najsvjetlija blagdana – Kristovo uskrsnuće. Uskrsnuće Sina Božjega temelj je kršćanstva i najveće je čudo koje vodi živote nebrojenih ljudi, a ove godine datum svijetlog praznika poklapa se i za pravoslavce i za katolike.
Uskrs je poznat i kao Kristovo uskrsnuće i Pasha. Blagdan se slavi treći dan nakon što je Isus Krist razapet i pokopan. Prazan grob vidjele su žene mironosice koje su posjetile Spasiteljev grob. Nakon uskrsnuća Krist se ukazao Mariji Magdaleni, a potom i apostolima. Isus Krist je uskrsnuo nakon židovskog praznika Pesaha, stoga je kršćanski blagdan ovisan o židovskom. Pasha ili Pesah je blagdan vezan uz izlazak iz Egipta – bijeg Židova pod Mojsijevim vodstvom iz Starog Egipta. Na Prvom ekumenskom saboru 325. godine odlučeno je da se Kristovo uskrsnuće slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija.
Svečanost praznika
Navečer prije ponoći u subotu služi se svečana služba, gase se sva svjetla u crkvi i malo prije ponoći svećenik vadi osvijetljeni trozubac uz riječi (pjeva) „Dođi, primi svet, od večernjeg svijeta. i slavite Krista uskrslog od mrtvih“. Sekvenca vezana uz paljenje svijeća posuđena je iz slične koja se odvija u Jeruzalemu, u crkvi Svetog Uskrsnuća, prilikom silaska Blagodatnog ognja. Od trosvijećnjaka svi prisutni pale svoje svijeće (koje tradicionalno nose po svojim domovima). Pri pjevanju tropara “Voskresenije Tvoje Hriste Spase” svi izlaze iz crkve. Tačno u ponoć i izvan hrama, uz zvonjavu zvona, sveštenik najavljuje Vaskrsenje rečima „Hristos Voskrese”. Pri oglašenju Vaskrsenja peva se praznični tropar i ikona Vaskrsenja, postavljena na posebnom preklopniku Kruži se u klanjanju, zatim se čita Evanđelje i Apostol. Zatim svećenik kuca na vrata hrama uz riječi “Podignite, vrata, vrhove svoje, Podignite se, vrata vječna, i ući će Kralj Slave!” “, na što učena osoba odgovara: “Tko je taj Kralj slave?”. Ljudi ulaze u hram pjevajući, kako bi obavili liturgiju blagdana.
Blagovaonica
Naravno, Uskrs je poznat ponajviše među mališanima kao blagdan na kojem se jedu kozunaci i farbaju jaja, a laici se s njima “bore” – najzabavniji dio blagdana. Prema legendi o prvom uskršnjem jajetu, Marija Magdalena je poklonila jaja rimskom caru Tiberiju i rekla mu za Kristovo uskrsnuće, a car je rekao da je to nemoguće i ako je tako, kokošje jaje koje je držala treba pocrvenjeti – i dogodilo se. Stoga je crvena boja za uskrsna jaja i glavna – prvo jaje uvijek se boji crveno. Uskrsna jaja se farbaju u četvrtak ili subotu prije Uskrsa. A mogu se konzumirati samo kad nastupi sam Uskrs, uoči iu tjednu nakon njega. Jaje se koristi kao simbol početka novog života, baš kao što novi život nastaje iz jajeta koje je izlegla kokoš. Ne postoji točan sačuvan datum od kojeg se zna da su ljudi počeli bojati jaja. Postoje povijesni i arheološki dokazi da su se jaja bojala i darivala još u starom Egiptu, Perziji, Rimu, Kini i Grčkoj. Rituali povezani s njima simbolizirali su rađanje života. Sastavni su dio uskrsne tradicije i obredni kruhovi. Obično se prave okruglog oblika i ukrašavaju pletenicama, au sredini se stavlja crveno jaje. U Bugarskoj se tradicionalno uključuju u četvrtak prije Uskrsa.