Krist je uskrsnuo! Danas pravoslavni svijet slavi najveći praznik – Vaskrsenje Hristovo. Uskrsnuće Isusa Krista vjernici smatraju najvećim događajem u povijesti ljudskog roda.
Uskrs je poznat i kao Kristovo uskrsnuće i Pasha. Blagdan se slavi treći dan nakon što je Isus Krist razapet i pokopan. Prazan grob vidjele su žene mironosice koje su posjetile Spasiteljev grob. Nakon uskrsnuća Krist se ukazao Mariji Magdaleni, a potom i apostolima.
Isus Krist je uskrsnuo nakon židovskog praznika Pesaha, stoga je kršćanski blagdan ovisan o židovskom. Pasha ili Pesah je blagdan vezan uz izlazak iz Egipta – bijeg Židova pod Mojsijevim vodstvom iz Starog Egipta. Na Prvom ekumenskom saboru 325. godine odlučeno je da se Kristovo uskrsnuće slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija.
Svečanost praznika
Navečer prije ponoći u subotu služi se svečana služba, u crkvi se gase sva svjetla i malo prije ponoći svećenik vadi upaljeni trozubac uz riječi (pjeva) „Dođi, primi svet, od večernjeg sveta i slavite Krista uskrslog od mrtvih“. Slijed vezan uz paljenje svijeća posuđen je iz sličnog koji se odvija u Jeruzalemu, u hramu „Sv. Uskrsnuće“, prilikom silaska Blagodatnog ognja. Od trosvijećnjaka svi prisutni pale svoje svijeće (koje tradicionalno nose po svojim domovima). Pri pjevanju tropara “Voskresenije Tvoje Hriste Spase” svi izlaze iz crkve. Tačno u ponoć i izvan hrama, kada zvone zvona, svećenik najavljuje uskrsnuće riječima “Hristos vaskrse”. Na navještenje Vaskrsenja pjeva se praznični tropar i klanja se oko ikone Vaskrsenja, postavljene na posebnom analoju, zatim se čita Jevanđelje i Apostol. Tada svećenik kuca na vrata hrama uz riječi “Podignite, vrata, vrhove svoje, Podignite se, vrata vječna, i ući će Kralj Slave!”, na što mu učeno lice odgovara: “Tko je taj Kralj od Slava?”. Ljudi ulaze u hram uz pjesme kako bi obavili liturgiju praznika.
Blagovaonica
Naravno, Uskrs je poznat ponajviše među mališanima kao blagdan na kojem se jedu kozunaci i farbaju jaja, a laici se s njima “bore” – najzabavniji dio blagdana.
Prema legendi o prvom uskršnjem jajetu, Marija Magdalena donijela je jaja rimskom caru Tiberiju i rekla mu za Kristovo uskrsnuće, a car je rekao da je to nemoguće, a ako je tako, kokošje jaje koje je držala trebalo bi postati crveno – i dogodilo se. Zato je crvena boja za uskrsna jaja glavna – prvo jaje uvijek se boji crveno.
Uskrsna jaja se farbaju u četvrtak ili subotu prije Uskrsa. A mogu se konzumirati samo kad nastupi sam Uskrs, uoči iu tjednu nakon njega. Jaje se koristi kao simbol početka novog života, baš kao što novi život nastaje iz jajeta koje je izlegla kokoš.
Ne postoji točan sačuvan datum od kojeg se zna da su ljudi počeli bojati jaja. Postoje povijesni i arheološki dokazi da su se jaja bojala i darivala još u starom Egiptu, Perziji, Rimu, Kini i Grčkoj. Rituali povezani s njima simbolizirali su rađanje života.
Sastavni su dio uskrsne tradicije i obredni kruhovi. Obično se prave okruglog oblika i ukrašavaju pletenicama, au sredini se stavlja crveno jaje. U Bugarskoj se tradicionalno uključuju u četvrtak prije Uskrsa.