Fotografija: Thinkstock/Gulliver
Mlijeko nije samo hrana. Što ga znanstvenici temeljitije proučavaju, to se ispostavlja da je kompleksniji, piše The New York Times. Uz hranjive tvari poput proteina i kalcija, mlijeko sadrži imunološke čimbenike koji štite dijete od bolesti. Također ima čitavu menažeriju mikroba, od kojih se neki naseljavaju u crijevima beba i pomažu im probaviti hranu. Mlijeko čak sadrži i posebne šećere koji “oplode” cijeli ovaj vrt mikroba. Sada se pokazalo da i mlijeko sadrži poruke.
Nova studija o majmunima objavljena u časopisu Behavioral Ecology to pokazuje hormon kortizol, koji se također nalazi u mlijeku, može presudno utjecati na razvoj beba. Mladunci majmuna oslanjaju se na kortizol kako bi razumjeli kako im je majka, te u skladu s tim prilagodili svoj rast i čak promijenili temperament, smatraju autori studije.
“Mlijeko služi gotovo kao feromon – kemijski signal koji šalje jedna jedinka drugoj“ rekao je Jeffrey French sa Sveučilišta u Nebraski, koji nije bio uključen u studiju. Kaže da će rezultati promijeniti način na koji razmišljamo o majčinom mlijeku.
Kathy Hinde, biologinja sa Sveučilišta Harvard i glavna autorica studije, i njen tim proučavali su 108 majki makakija koje su dojile svoje bebe u kalifornijskom Nacionalnom centru za istraživanje primata. Znanstvenici su prikupili uzorke mlijeka i mjerili njegov energetski sadržaj i prisutnost kortizola. Kortizol obavlja niz funkcija u ljudskom tijelu, no najpoznatiji je kao hormon stresa. Kada se proizvodi u našem tijelu, priprema nas za situacije koje uzrokuju tjeskobu i strah povećanjem glukoze koju mozak troši i potiskujući probavni sustav.
Kortizol u majčinom tijelu dospijeva i u majčino mlijeko, a bebe su na njega izuzetno osjetljive. Utvrđeno je da pijenje majčinog mlijeka dovodi do brzog razvoja receptora kod djece za otkrivanje kortizola. Takav se proces ne opaža kod beba koje se hrane umjetnim mlijekom.
Među proučavanim makakijama, neke su majke davale velike količine kortizola sa svojim mlijekom, dok su druge davale vrlo malo. Visok sadržaj kortizola potaknuo je brz rast. Znanstvenici su promatrali makakije kako bi otkrili što određuje količinu proizvedenog kortizola. Otkrili su da je to u korelaciji s brojem beba koje je svaka majka imala. Mlade majke imaju visoku razinu kortizola, dok majke s oko 10 mladunaca imaju znatno nižu razinu. Mlade majke imaju nerazvijene mliječne žlijezde koje proizvode manje mlijeka, napominje dr. Hinde. Ona sumnja da su visoke razine kortizola kod mladih majki upozorenje njihovim bebama da ne očekuju puno mlijeka i energije. Bebe hranjene mlijekom s visokim sadržajem hormona manje su razigrane i napetije, fokusirajući svoju ograničenu energiju na dobivanje na težini. Kao rezultat toga, licitiraju brže.
Moguće je da kortizol u majčinom mlijeku utječe i na bebe, ali antropologinja Melissa Emery Thompson upozorava da razlike između majmuna i ljudi otežavaju takve usporedbe. Razotkrivanje signala koje bebe otkrivaju u majčinom mlijeku moglo bi dovesti do promjena u sastavu adaptiranog mlijeka u budućnosti. Proizvođači pokušavaju reproducirati čak i mikrobe sadržane u majčinom mlijeku, ali možda bi trebali uzeti u obzir i poruke koje mlijeko može prenijeti.
