Foto: iStock/Gulliver
Način života koji otac vodi utječe na sposobnost razmišljanja njegovih potomaka, pokazalo je istraživanje njemačkog Centra za neurodegenerativne bolesti na štakorima.
Prema njegovim riječima, ako su očevi glodavci hranjeni uglavnom hranom bogatom folatima, metioninom i vitaminom B12, njihovi potomci nisu dobro prošli na testovima pamćenja. Ovakav način prehrane utječe na takozvane epigenetske obrasce genoma, a to se “reprogramiranje” prenosi i na nasljednike putem sperme.
To pokazuje da visok unos takve hrane može imati isti učinak na ljude koji konzumiraju mnogo energetskih pića ili dodataka folne kiseline, piše znanstvena publikacija “Science Daily”.
Prema istraživanjima, razvoj djeteta ne ovisi samo o majčinim prehrambenim navikama i stilu života, već i o čimbenicima okoline kojima je otac izložen. Primjerice, ako mužjak štakora jede hranu bogatu mastima, prenijet će sklonost dijabetesu na svoje potomstvo
Prema dr. Danu Ehningeru, koji je vodio studiju u Njemačkom centru za neurodegenerativne bolesti, dosad se smatralo da su epigenetski markeri oca izbrisani u trenutku spajanja spermija i jajne stanice. Međutim, čini se da to nije posve točno.
Tijekom studije, mužjaci miševa primarno su hranjeni hranom donorom metila (koji može pretvoriti metilne skupine) kao što su metionin, folna kiselina, vitamin B12, kolin, betain i cink. Šest tjedana kasnije, spareni su sa ženkama štakora, a njihovi su potomci imali lošije rezultate na testovima učenja i prisjećanja od potomaka očeva koji su se normalno hranili.
“Uspjeli smo pokazati da čak i mala promjena u očevoj prehrani može uzrokovati poremećaje učenja kod potomaka”, rekao je Enninger.
Promjene nisu pronađene samo u ponašanju potomaka, već i u njihovim mozgovima – živčani završeci hipokampusa također su sporije reagirali na električne podražaje.
Iako je studija provedena na miševima, slična prehrana može utjecati i na ljude, posebice one s visokim unosom folne kiseline.
Izvor bgnes
