Jordanovdan je jedan od najvećih kršćanskih praznika u bugarskom kalendaru. Na današnji dan sveti Ivan Krstitelj krstio je Sina Božjega u rijeci Jordanu. Bugarin vjeruje da se, kao i tada, nebo otvara i Bog ispunjava želje. Na isti su način vjerovali i preci pagani, koji su se istog dana molili Dažbogu, koji ispunjava želje, iste noći.
Jordanovdanski obredi u tradicijskom folkloru povezani su s krštenjem i posvetom vode i križa, pa se u mnogim krajevima ovaj blagdan naziva i Ivanjskim danom.
Na ovaj dan služi se svečana Bogojavljenska liturgija, osvećuje se voda, a zatim sveštenici odlaze na vodu (more, reku, jezero) gde bacaju krst, a onaj od muškaraca koji ga uhvati biće zdrav. kroz godinu.
U Kaloferu se na današnji dan održava izuzetno spektakularno muško kolo u vodi rijeke Tundže, jer se vjeruje da će onoga tko uđe u siječanjsku ledenu vodu čuvati od bolesti tijekom cijele godine.
Krštenjem vodom svijet dobiva novu vrijednost i snagu, postaje sigurnije mjesto za život. Kraj tzv prljavi dani tj. zle sile su poražene i protjerane.
Sveto krštenje jedan je od sedam sakramenata vjere (ostali su pomazanje, euharistija, pokora, svećeništvo, ženidba, pomazanje), u kojem se čovjek čisti od grijeha, piše .
Prema vjerovanju starih Bugara, u ponoć u noći praznika rijeke prestaju teći i postaju ljekovite. Također se vjeruje da voda ovoga dana ima sveta svojstva te se stoga čuva tijekom cijele godine, a koristi se i za lijekove.
U noći uoči praznika, kada se “nebo otvori”, vjeruje se da će mu se svaka želja ispuniti, ako čovjek naglas kaže ono što želi.
Prema pravoslavnoj tradiciji, na današnji dan u svakom hramu održava se vodospoda, jer se voda čuva tijekom cijele godine i vjeruje se da ima ljekovitu moć. Zanimljiva je činjenica da se ova sveta voda ne miješa s drugim svetim vodama, već se čuva odvojeno.
Prema narodnoj tradiciji svetom vodom poškropi se dom, dvorište, staje te domovi i staje sa životinjama, kako bi tijekom godine bile zdrave i “osvećene”. Svaki član obitelji poškropi se svetom vodom – također za zdravlje.
U mnogim mjestima također postoji tradicija da svećenici prolaze kroz domove ljudi i škrope svetom vodom za zdravlje i posvećenje.
Također je popularna tradicija da mlade žene operu lice vodom kako bi im lice bilo bijelo i rumeno. Dijelovi pluga se donesu u rijeku i tope da pšenica pobijeli, a tri snopa badnjaka bace se u rijeku da se spere svako zlo.
Pita se miješa sa svetom vodom, a voda se dodaje u vino i sok od kupusa, jer se vjeruje da se neće pokvariti. Na ovaj blagdan skuplja se i pepeo s ognjišta za koji se vjeruje da ima i ljekovitu moć.
U nekim dijelovima zemlje, nakon povratka iz crkve, ljudi stave sjekiru s oštricom gore i svi je preskaču kako bi zaustavili bolesti i svako zlo.
U jugozapadnoj Bugarskoj obred kupanja vodom na ovaj dan zove se Muške vode, a u Rodopima Haskane.
Na ovaj blagdan obavljaju se i razna gatanja. Na primjer, bršljan se koristi za predviđanje zdravlja i dugog života. Također, za neoženjene u jugozapadnim krajevima zemlje, po prstenju se pogađa koja će se djevojka za koga udati.
Postoji vjerovanje da ako se na današnji dan smrzne zglob kojim svećenik škropi svetom vodicom, godina će biti zdrava i rodna, ako je na sam dan toplo – pšenica će biti gusta, a ako je vrijeme blago u dane prije praznika, tada godina neće biti dobra. Također se vjeruje da ako na današnji dan puše vjetar, cijela će godina biti vjetrovita.