Ivanjdan je bugarski nacionalni praznik koji se slavi 24. lipnja svake godine. Istog datuma pravoslavna crkva slavi rođenje sv. Ivana Krstitelja i često se obredi i tradicija dvaju blagdana isprepliću.
U različitim geografskim područjima naziv se različito izgovara – u Sofiji se praznik zove Janevden, u Strugi – Ivanden, u Ohridu – Ivanden, u Velikoturnovu – Ivan biljober ili Dragijka. Blagdan se otprilike podudara s ljetnim solsticijem, pa su mnoga vjerovanja i običaji vezani uz put nebeskog svjetlila i njegov kult. Prema narodu, na Ivanjdan počinje daleki početak zime — kaže se “Enyo je obukao kaput da hoda po snijegu”. Vjeruje se da u jutro praznika, kada Sunce izlazi, Sunce “treperi”, “igra”, a ko to vidi, biće zdrav u toku godine.
Upravo u svitanje, svi su se morali okrenuti prema njemu i promatrati njegovu sjenu preko ramena. Ako se odražava u cijelosti, osoba će biti zdrava tijekom godine, a ako se ocrtava na pola – bit će bolesna.
Vjeruje se da prije “zimovanja” sunce okupa izvore vode i čini tekućinu ljekovitom. Zatim se otrese, a rosa koja padne ima posebnu čarobnu moć. Stoga su se svi morali prije izlaska sunca oprati u tekućoj vodi ili se utrljati u rosu za zdravlje.
Vjeruje se da na Ivanjdan razne trave i bilje imaju najveću ljekovitu moć, osobito u zoru.. Zato je najbolje bilje brati rano ujutro prije izlaska sunca, žene – vračare, vračare, idu same i beru bilje, kojim potom liječe i čaraju. Bilje sakupljeno za zimu treba biti “77 i pol” — za sve bolesti i za “bolest bez imena”. Od sakupljenog bilja, među kojima je stolisnik na prvom mjestu, žene prave narukvice i vijence vezane crvenim koncem. U nekim krajevima izrađuju onoliko narukvica koliko ima članova obitelji, zovu ih imenom i ostavljaju ih vani noću.
Ujutro se po zapešću predviđa zdravlje onoga kome je imenovan. Novogodišnji zapešća i desni vješaju se na razna mjesta po kući i tijekom godine koriste kao lijek – njima peku bolesne, leme ih ili kupaju vodom u kojoj su otopljeni zapešća ili desni. Travama i cvijećem nabranim na blagdan omotaju veliki enjonski vijenac, kojim svi provjeravaju zdravlje. Također se čuva i koristi za liječenje. Dok se travama koje se beru na Đurđevdan liječi stoka, novogodišnjim travama liječe se ljudi. Prema narodnim vjerovanjima, njima se liječe žene bez djece, tjeraju zli duhovi, bacaju čarolije ljubavi i mržnje.
