Fotografija: Thinkstock/Gulliver
Poznato je da djeca lakše pamte strane jezike nego odrasli. Ako ste i vi u drugoj skupini, vjerojatno ste se i sami uvjerili u istinitost ove tvrdnje. Ali zašto je to tako? Znanstvenici za to imaju zanimljivo objašnjenje.
S jedne strane, djeci je lakše pamćenje stranih riječi jer se u njihovu mozgu mnogo lakše i brže stvaraju nove veze između neurona koji pohranjuju nove informacije. Ali nije u tome stvar.
Ispostavilo se da mališani brzo pamte pojedine riječi, onako kako ih prirodno percipiraju, kao element komunikacije i ne bave se analizom novih informacija, kao odrasli.
Stoga, upadajući u okruženje stranog jezika, vrlo lako uče nepoznati vokabular. Za razliku od djece, mi ulažemo ogroman trud u pamćenje pojedinih riječi, što je, koliko god apsurdno zvučalo, više smetnja nego pomoć. Znanstvenici su do ovog zaključka došli nakon provedenog novog istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu PLoS ONE.
U istraživanju su sudjelovale dvije skupine odraslih dobrovoljaca. Znanstvenici su ih natjerali da slušaju njima nove riječi, koje zapravo ništa ne znače. Riječi su bile besmislena kombinacija slova koju su unaprijed izmislili stručnjaci koji su provodili eksperiment. Jednu skupinu odraslih zamolili su da jednostavno slušaju “nove” riječi bez da ulaze u njih i da ih se ne pokušavaju sjetiti. Kako ne bi bili previše koncentrirani, za to su vrijeme znanstvenici projicirali video sa šarenim zagonetkama. Drugu grupu dobrovoljaca zamolili su da pokušaju zapamtiti nepoznate riječi.
Rezultati su bili iznenađujući – prva grupa, u kojoj su sudionici bili rastreseniji i opušteniji od procesa pamćenja, pokazala je bolje rezultate.
U isto vrijeme, oni koji su pokušali zapamtiti riječi koje su izmislili istraživači pokazali su mnogo lošiju apsorpciju novih informacija. Ovaj eksperiment je dokazao da pamćenje novih informacija ovisi o tome kako se događa.
Urednica: Anna Marinova
