U našem serijalu “Žene iz nepoznatih svjetova” danas ćemo “posjetiti” prve doseljenike Australije, koji i dalje naseljavaju kontinent, doduše kao manjina. Vjeruje se da su se nastanili u “Donjoj Zemlji” prije više od 40 tisuća godina. Dugo je vrijeme za znanost bila prava misterija kako je zapravo došlo do transmigracije. To dokazuju brojne studije Aboridžini su se iz Azije u Australiju preselili kopnom – tijekom posljednjeg ledenog doba razina oceana bila je niska, a dva su kontinenta bila povezana prevlakama i tjesnacima. Druga “aboridžinska” misterija vezana je uz njihovo podrijetlo, oko koje antropolozi nisu jedinstveni.
Život Aboridžina dramatično se promijenio kada su Europljani stigli u Australiju prije više od 200 godina i zatekli preko 500 različitih plemena. Europljani su ih natjerali da napuste svoju zemlju i promijene način života. Mnogi su Aboridžini poginuli braneći svoju zemlju. Drugi su umrli od bolesti koje su donijeli Europljani.
Drevni Aboridžini bili su nomadski lovci i nisu uzgajali stoku. Imali su primitivno oružje, uglavnom od drveta i kamena. Kao i u mnogim drugim društvima diljem svijeta, muškarci su bili glavni lovci, ubijajući velike i male životinje poput klokana i emua. Žene su također doprinosile preživljavanju skupljanjem povrća, voća, korijenja i malih životinja poput zmija. Pojedina plemena međusobno su trgovala, razmjenjujući različite vrste dobara.
Veći dio svog života Aboridžini nisu nosili nikakvu odjeću, što je nevjerojatno s obzirom na to koliko je hladno zimi u nekim dijelovima kontinenta. Žene su nosile ogrlice od školjki, a tijela muškaraca često su bojali ugljenom ili glinom, koju su također koristili kao boju.
Dok su domorodački muškarci provodili cijeli dan u potrazi za hranom za svoje pleme, žene su počele razvijati tzv. “aboridžinske umjetnosti”. Kasnije su ga doradili ljudi kako bi postao zaštitni znak Australije. Slika se i danas na najrazličitijem materijalu: komadu kore, drvetu, glatkom dijelu stijene, ali i površinama štitova, bumeranga i drugih predmeta koje ukrašavaju tankim graviranjem. Velik udio u aboridžinskom slikarstvu na stijenama zauzimaju prikazi raznih životinjskih i antropomorfnih figura. Često se prikazuju motivi iz autohtonog australskog folklora i mitova.
S koljena na koljeno, Aboridžini prenose priče, pjesme i tradiciju. Dokaz da je ova kultura živa i danas, unatoč invaziji Europljana, tradicionalni su ritualni plesovi (zvani corrobors), u kojima se pjesmom, glazbom i pokretom priča o prošlosti Australije. Prema lokalnim legendama, tijekom Zlatnog doba (op. ur. “Vrijeme snova”), preci Aboridžina isklesali su zemlju i stvorili sve životinjske vrste, kao i ljude. Prema tim vjerovanjima, čovjek je dio prirode i tijesno je povezan s drugim živim bićima. Aboridžini vjeruju da ti duhovi postoje i žive u zemlji Australije – zbog toga je zemlja za njih sveta i tako je tretiraju.