Bolest, stres, nepravilna prehrana, pasivan način života, štetne navike, pa čak i pretjerivanje vikendom mogu izazvati pojavu moždanog udara. Čak i osoba koja vodi zdrav način života može doživjeti moždani udar.
Glavni uzrok moždanog udara je poremećaj protoka krvi u području mozga zbog začepljenja ili puknuća cerebralne arterije. Na temelju toga razlikuju se dvije vrste moždanog udara: ishemijski (tromb začepi kapilaru ili arteriju u mozgu) i hemoragijski (kod povišenog arterijskog tlaka dolazi do pucanja stijenke jedne od tih žila, uz stvaranje hematoma ili hemoragijske impregnacije komponente krvi u dijelovima mozga kroz patološke promjene u stijenkama krvnih žila).
Pravilo #1. U oba slučaja dolazi do blokade dotoka krvi u mozak, nakon čega moždane stanice počinju odumirati zbog nedostatka kisika. Prema znanstvenim podacima, više od 80% moždanih udara je ishemijsko, najčešće dovodi do invaliditeta, pa je pogrešno mišljenje da je moždani udar samo izljev krvi u mozak. Pet puta češće žrtve ishemijskog moždanog udara obolijevaju od fibrilacije atrija. U ovoj dijagnozi, stvaranje tromba može biti rezultat neritmičkih kontrakcija atrija.
Pravilo #2. Ako ne bolujete od kardiovaskularnih bolesti, to još nije razlog da se smirite. Iako su glavni uzrok moždanog udara, nemojte zanemariti ni druge ozbiljne bolesti, poput dijabetesa na primjer. Osim toga, neke se nasljedne bolesti možda neće manifestirati i zavarati osobu da je zdrava. No i u nedostatku svih navedenih bolesti može vas zadesiti moždani udar, primjerice kao posljedica tzv. prolazni ishemijski napad (prolazni poremećaji cerebralne cirkulacije). Zato liječnici preventivno savjetuju svima starijima od 40 godina da redovito kontroliraju krvni tlak, razinu kolesterola i težinu, čak i u slučajevima kada nemaju zdravstvenih problema.
Dr. Julieta Hristova, MD: Ne postoji “idealan” biomarker za procjenu rizika od srčanog i moždanog udara
Pravilo #3. Znanstvenici su odavno raspršili mit da su muškarci izloženi znatno većem riziku od moždanog udara nego žene. Prema znanstvenim podacima, i muškarci i žene podjednako često postaju žrtve moždanog udara: muškarci umiru 1,5 puta češće od žena ako su u dobi od 40 do 50 godina. A žene s fibrilacijom atrija ili hipertenzijom češće su u opasnosti od srčanog udara nego muškarci s takvom dijagnozom.
Pravilo #4. Moždani udar ne treba tretirati olako, misleći da je sasvim dovoljno popiti potrebne tablete i ležati kod kuće. Nemojte ignorirati simptome moždanog udara ili prolaznog ishemijskog napada: neočekivanu slabost, obamrlost jedne strane tijela, vrtoglavicu, otežan govor, oštre bolove, gubitak koordinacije itd. Takvo zanemarivanje može biti skupo i kobno. Liječnici upozoravaju: pri prvim simptomima nazovite “Hitnu pomoć” da odvezete pacijenta u kliniku, gdje će mu biti pružena pravovremena i učinkovita pomoć, čime će se izbjeći ozbiljne posljedice. I, naravno, ozdraviti.
Pravilo #5. Nemojte imati iluzije da ćete nužno izbjeći moždani udar, čak i ako pazite na svoje zdravlje i povremeno uzimate preparate koje vam je propisao liječnik. Osobe iz rizičnih skupina trebaju stalno uzimati tablete koje je propisao liječnik. Kod rizika od moždanog udara propisuje se doživotna antikoagulantna terapija; s povišenom razinom kolesterola – posebna dijeta i statini koje propisuje liječnik; u slučaju hipertenzije – hipotenzivni pripravci.
Pravilo #6. Donedavno su za prevenciju i liječenje moždanog udara liječnici koristili samo jednu vrstu antikoagulansa – antagoniste vitamina K. Uzimanje takvog antikoagulansa popraćeno je stalnim pregledom kontrolnih pokazatelja koagulabilnosti krvi i pridržavanjem redovite prehrane isključujući upotrebu jaja , zeleno povrće, kupus , zeleni čaj i drugi proizvodi bogati vitaminom K. Budući da je njihova uporaba u izborniku pacijenta značajno smanjila ljekoviti učinak.
Njegovu primjenu otežavala je i činjenica da je liječnicima bilo teško odabrati pravu dozu pripravka, a pacijentima poštovati brojne preporuke i ograničenja. Danas medicina već ima novu generaciju antikoagulansa – učinkovitijih i praktičnijih za upotrebu i pacijentima i liječnicima. Njihov unos ne zahtijeva usklađenost s određenom prehranom i pažljivo praćenje pokazatelja zgrušavanja krvi.
Pravilo #7. Ako ste se uspjeli oporaviti od moždanog udara, nemojte dopustiti da vas metak dvaput pogodi. U prvoj godini nakon moždanog udara rizik od ponovne nesreće je posebno visok. A u sljedećih 5 godina više od 50% ljudi moglo bi doživjeti drugi moždani udar. Antikoagulantna terapija je obavezna kako bi se smanjio rizik od ponovnog moždanog udara.
Liječnici su nazvali glavne simptome nadolazećeg moždanog udara
Pravilo #8. U slučaju moždanog udara nemojte se pridržavati pogrešnog mišljenja da nije moguće obnoviti funkcije tijela. Prvo, sve ovisi o vremenu za koje će pacijent biti odveden u bolnicu nakon moždanog udara. Ako se to dogodi unutar 4,5 sata nakon moždanog udara, provedeni postupci trombolize omogućit će ponovno uspostavljanje protoka krvi u ozlijeđenim žilama. Danas pravovremena hospitalizacija i tromboliza omogućuju oporavak do 80% pacijenata.
Prije nekog vremena ovaj je pokazatelj bio 30%. Ne očekujte veliko poboljšanje nakon toga ako pacijent bude primljen u bolnicu tek nakon 6. sata od moždanog udara. Drugo, suvremena sredstva rehabilitacije omogućuju postizanje i održavanje željenog rezultata. Iskusni stručnjaci uz pomoć medicinskih simulatora i učinkovitih individualnih rehabilitacijskih metoda pomažu pacijentima vratiti motoričke funkcije izgubljene nakon moždanog udara.
Pravilo #9. Prema preporukama objavljenim u European Journal of Cardiology i Journal of the American Association of Cardiology, nakon moždanog udara prvo što morate učiniti je dobiti potvrdu liječnika da ste dovoljno zdravi za spolne odnose. Preporuča se da se seksualni kontakt odvija u uobičajenom okruženju za vas, na ugodnoj temperaturi zraka, sa stalnim partnerom – poštivanje ovih uvjeta omogućit će smanjenje opterećenja srca. Seks s novim partnerom može postati faktor rizika.
Čak ni visoka dostignuća medicine u području prevencije i liječenja ne dovode do smanjenja rasta moždanih udara: u posljednjih 20 godina stopa smrtnosti od moždanog udara porasla je na 26%, a od invaliditeta – na 19%. A do 2030. godine, prema znanstvenicima, ti će se pokazatelji udvostručiti. Do danas je moždani udar na drugom mjestu u svijetu po broju smrtnih slučajeva i na trećem mjestu po invalidnosti. A razlog svemu tome su stres, štetne navike, pasivan način života i zanemarivanje vlastitog zdravlja.