Čovjek inače ne osjeća otkucaje svog srca. Ali kada dođe do iznenadnog poremećaja u njegovom ravnomjernom otkucaju, to izaziva zabrinutost u nama. Aritmija je poremećaj srčanog ritma od kojeg nisu imuni ni zdravi i mladi sportaši, niti starije osobe.
Aritmija nije uvijek opasna, ali ponekad je simptom ozbiljne bolesti. Stoga s njom moramo postupati pažljivo.
Može li aritmija ugroziti život čovjeka i kako pomoći srcu da se vrati u normalan ritam, ako nemamo priliku odmah se obratiti stručnjaku – na ova pitanja odgovara kardiologinja iz Aleksandrovske bolnice, dr. Ralitsa Pancheva.
Dr. Pancheva završila je medicinsko obrazovanje 2014. godine s odličnim uspjehom. 2015. godine počinje raditi i specijalizirati kardiologiju u UMBAL “Alexandrovska”. Od 2016. radi i kao asistent na Sveučilištu u Sofiji.
– Dr. Pančeva, što se događa s našim srcem kada je u aritmiji?
– Aritmija nastaje kao posljedica poremećaja u normalnom slijedu električnih impulsa srca, a manifestira se kao prebrz, prespor ili nepravilan rad srca. Normalan broj otkucaja srca obično je između 60 i 100 otkucaja u minuti.
Kada broj otkucaja srca poraste iznad 100 otkucaja u minuti, stanje se naziva tahikardija. A kada padne ispod 60 otkucaja u minuti – bradikardija. U oba slučaja problem je u tome što je smanjena količina ispumpane krvi i poremećena cirkulacija.
Dr. Stefan Naydenov: Visoki krvni tlak je faktor rizika za srčanu aritmiju
Opasni, po život opasni slučajevi su kada frekvencija poraste iznad 200 otkucaja u minuti ili padne ispod 30-35 otkucaja u minuti. U takvim slučajevima minutni volumen srca može pasti ispod kritične razine, što dovodi do poremećaja opskrbe krvlju niza organa, uključujući i mozak, te osoba pada u nesvijest.
Neke od aritmija su bezopasne, iako povezane s neugodnim osjećajem “preskakanja” i “stanja” srca. Ali drugi su izraz ozbiljne srčane ili druge bolesti. Tijekom aritmije pacijent može imati osjećaj lupanja srca, preskakanja, ubrzanog pulsa – neravnomjernog ili ravnomjernog. S takvim simptomima prikladno je odmah potražiti liječničku pomoć.
– Ali ako nemamo priliku odmah otići liječniku?
– Postoji nekoliko tehnika kojima se može doći do prekida aritmije. Zovu se vagalni napadaji jer dovode do aktivacije živca vagusa, koji usporava provođenje impulsa do srca i može zaustaviti takve napadaje.
Djeluju učinkovito u 50 posto slučajeva. Najčešće korištena metoda je Valsalvin manevar – pokušaj izdisaja zatvorenih dišnih putova – pacijent duboko udahne i pokušava snažno izdahnuti pokrivajući nos i usta 20 sekundi. Druga takva tehnika je, na primjer, pojačano kašalj.
Bolesnik počinje često i snažno kašljati. Osim što prekida aritmiju, ova metoda pomaže iu održavanju arterijskog tlaka u slučaju da bolesnik osjeća slabost i vrtoglavicu. Pritisak na očne jabučice i pranje lica ledeno hladnom vodom ili nanošenje leda na lice također može prekinuti napad.
– Kada govorimo o malignim aritmijama?
– To su aritmije koje ugrožavaju život čovjeka. Oni su najčešći uzrok iznenadne srčane smrti. Ventrikularne aritmije su obično maligne. Javljaju se u muskulaturi srčanih komora i ometaju njegovu pumpnu funkciju, sprječavajući ga da se steže i potiskuje krv. Kada se to dogodi, normalan dotok krvi u mozak je poremećen.
Maligna aritmija dolazi iznenada i pacijent jednostavno pada u nesvijest. U takvom slučaju računa se na osobu izvana koja će mu pružiti prvu pomoć. Najispravnije ponašanje kada takvu osobu vidimo, bilo na ulici ili nekoj nama bliskoj osobi, jest pozvati hitnu medicinsku pomoć i ako uočimo nedostatak srčane aktivnosti odmah pristupiti masaži srca.
Ideja masaže srca je održavanje cirkulacije krvi do dolaska medicinske ekipe. Rano započinjanje CPR-a utrostručuje šanse za preživljavanje. Rizik od ozljeđivanja osobe s CPR-om puno je manji u usporedbi s šansom da se spasi njihov život.
Nažalost, ljudi u Bugarskoj nemaju potrebnu obuku za pružanje prve pomoći, pa ću vam detaljnije reći o tehnici masaže srca. Kompresije se rade na donjoj polovici prsne kosti učestalošću od 100-120 u minuti.
Ruke su postavljene jedna na drugu. Tijelo žrtve mora biti na tvrdoj podlozi (po mogućnosti na zemlji). Na taj se način oponaša pumpna funkcija srca. Stisnut je između kralježnice i prsne kosti.
Na taj način se kompresijom krv istiskuje iz srca, a opuštanjem se ponovno puni. Preostali kisik u krvi tako uspijeva doći do moždanih stanica. U pravilu treba raditi i disanje, ali kada je pružatelj prve pomoći sam, prioritet je masaža srca.
Ako ih ima dvoje, također treba disati, s 2 udaha za svakih 30 kompresija srca (opet s ukupnom brzinom kompresije od 100-120 u minuti). Kompresije trebaju biti amplitude 5 cm (tj. 5 cm duboke). Prsima se mora dati prilika da se oporave što je više moguće nakon svakog pritiska kako bi se srce moglo ponovno napuniti krvlju.
– Što su atrijska fibrilacija i atrijsko podrhtavanje?
– Fibrilacija atrija jedna je od najčešćih aritmija. Procjenjuje se da svaka četvrta osoba srednje dobi u Europi i SAD-u ima fibrilaciju atrija. Kako njegova učestalost iznosi 3% kod osoba starijih od 20 godina i taj postotak raste s godinama starosti, tako kod osoba starijih od 65 godina iznosi 10%.
Fibrilacija atrija je supraventrikularna aritmija, odnosno javlja se u atriju, gdje se stvara više žarišta koja remete normalan srčani ritam i dovode do brze i kaotične aktivacije atrija i srčanih komora.
Nemojte odmah posegnuti za lijekovima za aritmiju
Kod fibrilacije atrija prestaje kontrakcija atrija, što u kombinaciji s ubrzanim otkucajima srca dovodi do smanjenog punjenja ventrikula, a time i do smanjenog minutnog volumena. Problem kod ove aritmije je što krv stagnira u pretkomorama i postoji opasnost od stvaranja tromba u pretkomorama. I ti trombi, sukladno tome, prelaze u krvotok, najčešće idu u mozak i dovode do moždanog udara.
Ali mogu doći do bilo kojeg organa i poremetiti njegovu opskrbu krvlju. Stoga je antikoagulacijska terapija iznimno važna u bolesnika s fibrilacijom atrija. 20-30% bolesnika s ishemijskim moždanim udarom ima fibrilaciju atrija dijagnosticiranu prije, tijekom ili nakon incidenta. Nažalost, aritmije mogu biti asimptomatske, a prva manifestacija može biti moždani udar.
Stoga se preporuča probir osoba starijih od 65 godina pregledom pulsa ili snimanjem EKG-a. Probir se također radi kod pacijenata s doživljenim ishemijskim atakima ili moždanim udarom, ali EKG-om praćen kontinuiranim EKG praćenjem tijekom 72 sata.
– Koji su čimbenici rizika za aritmiju?
– Prije svega bih naznačila dob, ali aritmija se može javiti i kod mladih. Ponekad se aritmija javlja u strukturno zdravim srcima, bez jasnog uzroka – u takvim slučajevima govorimo o “idiopatskoj aritmiji”.
Ostali uzroci aritmije u mladih su urođene srčane anomalije, anomalije na koronarnim arterijama, urođene bolesti građe i funkcije srca, tzv. kardiomiopatije.
Ali uzroci aritmije mogu biti i vanjski čimbenici kao što su stres, umor, pušenje, alkohol, pretilost, sjedilački način života, neki lijekovi, intoksikacije.
Određene bolesti kao što su dijabetes melitus, arterijska hipertenzija, bolesti srčanih zalistaka, ishemijska bolest srca, zatajenje srca, kronično zatajenje bubrega, razne endokrine bolesti, poremećaji u ravnoteži vode i elektrolita također mogu dovesti do aritmije. Maligne ventrikularne aritmije javljaju se najčešće u bolesnika s ishemijskom bolesti srca ili u tijeku akutnog infarkta miokarda.
Rumiana Stefanova