24-satno praćenje krvnog tlaka daje pouzdane i dijagnostički relevantne informacije. Očitanja krvnog tlaka koja izmjeri liječnik tijekom našeg posjeta njegovoj ordinaciji ili mi sami kod kuće ne odražavaju uvijek stvarnu sliku. Razlozi mogu biti razni. Tu spada i anksioznost bolesnika – tzv hipertenzija bijele kute, fizički i psihički stres koji se nedavno dogodio, podešavanje tonometra i naše vještine korištenja i ispravnog očitavanja.
Općenito, jedno mjerenje krvnog tlaka nije previše informativno. Za dobivanje pouzdanih i dijagnostički značajnih informacija koristi se istraživačka metoda kao što je 24-satno praćenje krvnog tlaka ili skraćeno ABPM.
Tipično, pacijentov ABPM uređaj mjeri krvni tlak svakih 30 minuta tijekom dana i svakih 60 minuta noću. Dnevna statistika uključuje najmanje 21 mjerenje. S takvim podacima možemo reći da liječnik dobiva gotovo 100% pouzdane informacije o dinamici krvnog tlaka.
Kome se preporučuje 24-satno mjerenje krvnog tlaka?
U bolesnika s arterijskom hipertenzijom ABPM se preporučuje u 100% slučajeva. Ne može biti izuzetaka. Ukupno postoji više od dvadeset indikacija za ABPM. Kontrolu krvnog tlaka potrebno je provoditi u trudnica, bolesnika sa šećernom bolešću ovisnom o inzulinu i onih koji u obitelji imaju arterijsku hipertenziju. To može biti “hipertenzija bijele kute” ili praćenje učinkovitosti liječenja.
Na temelju rezultata ABPM liječnik dobiva šest ključnih pokazatelja. Pogledajmo ih.
Opasni znakovi visokog krvnog tlaka
Prvi pokazatelj uključuje prosječni tlak tijekom dana i noću. Važno je napomenuti da je normalni prosječni dnevni tlak 135 na 80, a noću – 120 na 70. Ako je prosječni dnevni tlak iznad 140 na 90, to je hipertenzija. Ako je noćni prosjek preko 125 sa 80, to je također hipertenzija. Pokazatelji koji se nalaze između ovih granica, normalni i hipertenzija, smatraju se graničnim tlakom.
Drugi pokazatelj je takozvani dnevni indeks. Normalno, noćni tlak trebao bi biti 10-20% niži nego tijekom dana. Trebao bi se smanjiti kada osoba zaspi, glatko prijeći na plato i postupno rasti ujutro. Na grafikonu krivulja izgleda poput kante. Označava se izrazom Dipper je dipper na engleskom i ljudi s takvim kartama se prema tome nazivaju dippers. Ovo je norma. Ako tlak malo padne, za manje od 10%, tada nastaje i “kanta”, ali je plića. Takvi pacijenti se nazivaju non-dippers i oni imaju visok rizik od razvoja zatajenja srca i oštećenja ciljnih organa – mozga, srca, bubrega, jetre, očiju. Ako je pacijentu propisano liječenje, ali u međuvremenu ostaje bez dipera, tada možemo reći da je terapija neučinkovita.
Sljedeća kategorija pacijenata su over-dippers. To su oni kojima noću krvni tlak padne za više od 20% – odnosno duboko je “dno kante”. Takva dinamika krvnog tlaka dovodi do hipoperfuzije, nedovoljne opskrbe mozga krvlju. Riječ je o pacijentima s visokim rizikom od moždanog udara u jutarnjim i noćnim satima.
I zadnja, četvrta skupina su night-peakers – oni koji imaju jako visok noćni tlak, odnosno imaju noćne krize. To se događa, na primjer, u bolesnika sa šećernom bolešću, malignom, rezistentnom i simptomatskom hipertenzijom. Izloženi su velikom riziku od moždanog udara.
Treći pokazatelj je brzina porasta jutarnjeg tlaka. Normalno, ova brzina ne bi trebala prelaziti 10 mmHg na sat. Ako je, primjerice, takav pacijent na antihipertenzivnoj terapiji, a ona je viša, onda je to signal da je propisani lijek neučinkovit. Ako je stopa porasta jutarnjeg tlaka veća od 15%, tada je pacijent pod velikim rizikom od srčanog udara.
Četvrti pokazatelj ABPM je indeks opterećenja tlakom, koji pokazuje udio dnevnih mjerenja koji prelaze normu. Ako čini oko 20% svih mjerenja tijekom dana, onda je prihvatljivo. Ako je indeks opterećenja tlakom veći od 25%, tada govorimo o hipertenziji, preko 30% je perzistentna hipertenzija, a preko 50% – refraktorna maligna hipertenzija.
Sljedeći pokazatelj je pulsni tlak, odnosno razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka. Primjer: u rezultatu mjerenja krvni tlak je 120 prema 80. Pulsni tlak je 120 minus 80, odnosno razlika je 40. Visok pulsni tlak je faktor rizika za oštećenje ciljnog organa. Normalno bi trebao biti manji od 46. Ako ABPM otkrije da je viši, onda možemo zaključiti da je terapija neučinkovita, ako uopće postoji. Postoji rizik od razvoja komplikacija.
Koji su dodaci prehrani najbolji za osobe s visokim krvnim tlakom?
Šesti pokazatelj je varijabilnost krvnog tlaka. Tijekom dana će tlak, kao i svaki drugi pokazatelj, varirati, ali to nije alarmantno. Važno je da se to događa unutar određenog koridora. Ako je varijabilnost velika, tj. tijekom dana tlak prelazi maksimalno dopuštene granice, tada najvjerojatnije pacijent ima vegeto-vaskularnu distoniju, propisana terapija je neučinkovita i postoji visok rizik od oštećenja ciljnih organa.
Ovo su glavne ključne točke koje trebate znati kada se spremate na 24-satno mjerenje krvnog tlaka ili ako vodite vlastiti dnevnik krvnog tlaka. Postoje ABPM uređaji koji “mogu” samo mjeriti krvni tlak, a postoje i oni koji imaju funkciju snimanja elektrokardiograma (EKG). Riječ je o ABPM plus dnevnom praćenju EKG-a. Potonji omogućuje prepoznavanje prisutnosti koronarne bolesti srca kod pacijenta. Kao rezultat, mogu se dobiti vrlo vrijedne dijagnostičke informacije, jer pacijenti vrlo često imaju kombinaciju hipertenzije i koronarne arterijske bolesti.
Milena Vasileva
