Naš život počinje iznova nakon 46: Prekretnica u ljudskom životu je 46 godina. U ovoj dobi čovjek doživljava najdublju melankoliju. Odmah nakon toga počinje putovanje do sreće
Časopis Economist posvetio je svoju naslovnicu ovom broju. No, ne propušta podsjetiti na izreku francuskog glumca Mauricea Chevaliera: “Starost i nije tako loša ako uzmemo u obzir alternativu”.
Skeptici bi mogli pretpostaviti da je autoritativni britanski časopis samo htio utješiti svoje čitatelje, čija je prosječna dob točno 46 godina. Ako se neki od njih ne osjećaju previše dobro, sada znaju da će u budućnosti biti bolje. Ali to nije razlog. Zapravo, “Economist” potvrđuje trend koji posljednjih godina prevladava na Zapadu: Bez mjerenja bruto nacionalne sreće, bruto nacionalni proizvod nema smisla.
“Economist” se, između ostalog, poziva na studiju američkog profesora ekonomije Davida Bladesflowera, koji je ispitivao podatke iz 72 zemlje, čiji su stanovnici zamoljeni da odgovore na pitanje koliko su zadovoljni svojim životom. Jedan od zaključaka je da se prosječna dob mijenja od zemlje do zemlje.
Švicarci najnižu razinu životnog zadovoljstva doživljavaju u dobi od 35 godina, Ukrajinci u duboku melankoliju upadaju u dobi od 62 godine. Prosjek je, međutim, u sve 72 zemlje 46 godina.
Je li bilo potrebno američko istraživanje da se sazna da negdje između 40. i 50. godine mnogi ljudi prolaze kroz ono što svi znamo kao krizu srednjih godina? Sigurno ne. Ali, kako ističe “Ekonomist”, iznenađenje je kasnije:
Unatoč činjenici da kako se ljudi približavaju starosti gube stvari koje cijene, poput vitalnosti, pameti i izgleda, dobivaju ono na što traže cijeli život: sreću.
Britanski časopis također podsjeća da, za razliku od konvencionalnih ekonomista koji samo mjere bogatstvo, nova grana znanosti ekonomije sreću smatra mjerljivom ekonomskom veličinom.
Godine 2008. francuski predsjednik Nicolas Sarkozy zatražio je od dvojice nobelovaca, ekonomista, Amartya Sena i Josepha Stiglitza, da naprave indeks za mjerenje nacionalnog prosperiteta izvan BDP-a. A prošlog mjeseca u Britaniji, premijer zemlje, David Cameron, najavio je da će njegova vlada početi prikupljati podatke o kolektivnom blagostanju.
U svakom slučaju, stručnjaci svoje napore usmjeravaju na vječno pitanje: što nas čini sretnima?
Četiri faktora igraju odlučujuću ulogu:
– spol,
– lik,
– vanjski uvjeti
– i dob.
Žene su nešto sretnije od muškaraca, iako su sklonije depresiji. Ekstroverti su također sretniji od introverta.
Prihodi, zdravlje, obrazovanje, odnosi također igraju ulogu u sreći.
Što se tiče dobi, naposljetku, niz nedavnih studija dolazi do zaključka da je psihičko blagostanje krivulja koja ima oblik latiničnog slova U. Dakle, osoba u svojim 20-ima osjeća se psihički prosperitetno i doseže… dno na 46. Ali onda dolazi sreća…
