Ako želite da vaš bosiljak pljuva i ostane grmoliki i mirisan cijelo ljeto – ili čak zimu, ako vam srce kaže – pravilno ga zalijevajte i gnojite.
Isprepleten s ljetom, bosiljak se fotografira u kikladskim dvorištima ili spaljuje u kapsuli atenskih balkona i širi svoju aromu na naše noći i naše proždrljivce – jer je jestiv. Svi ga obožavaju, malo tko mari za njega. Zato njegove ostatke viđate kod prijatelja i poznanika koji nemaju vremena, načina, znanja i zabave da malo više poliju vodom ili da ga sruše kad se pojave njegovi cvjetovi.
U mojoj obitelji bosiljak je bio svetinja zbog moje mame koja je inzistirala da ga se trpa u kovčege za ljetovanje uz vječnu svađu: “Što će on sam na trijemu?” “Sam” je značilo “nezbrinut”. Jer sve druge biljke imale su tatino improvizirano automatsko zalijevanje, ali bosiljak je bio siguran: izgubit će bitku s vrućinom.
Živjelo kraljevstvo baziliska
Bosiljak, ova aromatična, zeljasta biljka iz obitelji Lamiaceae (metvica), porijeklom je iz Indije ili možda Irana i vjerojatno se uzgaja više od 5000 godina. Spada u red jednogodišnjih biljaka – izuzev višegodišnjeg bosiljka, a to se čini čudnim nama koji ga viđamo živog u posudi samo nekoliko mjeseci. Prijatelj agronom odgovorio mi je na pitanje: jednogodišnjim se smatra biljka čiji se životni ciklus od klijanja do proizvodnje sjemena odvija unutar godinu dana, a zatim se osuši. Ostavivši sjemenke kao svoje potomke, naravno.
Jesu li svi članovi kraljevske obitelji isti?
Naravno da ne. Šetnja po rasadnicima uvjerit će vas da postoje mnoge sorte, koje se međusobno razlikuju po veličini i obliku lišća. Značajne razlike postoje iu aromama, ali i nekim posebnostima, ističu stručnjaci. Primjerice, gospina trava nije jednogodišnja nego višegodišnja biljka, živi 3-4 godine i dobro podnosi zimske temperature. No koju god vrstu odabrali, kovrčavu, agioreitiko ili đenovsku širokolisnu, znajte da je samo širokolisna pogodna za pesto umak.
Jeste li bacili previše bosiljka?
Možda su ga naši bake i djedovi nosili na reveru da miriše cijeli dan, ali novije generacije su ga zasitile u nekoliko talijanskih jela, u kojima bosiljka ima u višku (napravite farfale s kremastim umakom i sjetit ćete nas se). Njegova najpopularnija kulinarska upotreba je u talijanskom umaku od pesta ili pistacija u Francuskoj. Gdje ga kuhari imaju u oopsu. A mi koji ga jednako volimo? Kako ga pobijediti?
Briga za naš bosiljak
Faza sadnje sjemena, koja se obavlja u ožujku, ili presađivanje, koje je uobičajeno u travnju, ne tiče se nas amaterskih “uzgajivača” bosiljka, koji ga jednostavno kupuju lijepog i mošusnog u rasadničkoj posudi. Jednostavno smo pozvani da ga održavamo:
- Bosiljak je „žedna“ biljka koja treba vodu. Primijetili ste da ako nije svježe zaliveno, lišće “vene” i gubi vitalnost. Zato ga zalijevamo malo i često: svakodnevno ili svaki drugi dan u vrućim ljetnim danima. Količina vode je važna jer kada ulijemo previše vode i njeni ostaci se nakupe na ploči lonca, postoji opasnost da lišće pri dnu biljke požuti. To znači da je biljka pretjerano zalijevana.
- Bosiljak, iako je ljeti u “desetkama”, ne želi direktno izlaganje suncu, jer mu listovi prijete opeklinama. Zato biramo sjenovita ili nesjenovita mjesta i uživamo u njenom živom i sočnom i mirisnom lišću. Ako ste odabrali višegodišnji bosiljak Agioreitis, tijekom zimskog razdoblja ne ostavljajte ga izloženog jakom sjeveru ili snijegu. Ako ne možete promijeniti njegov položaj, koristite posebnu tkaninu otpornu na vjetar kako biste zaštitili biljke.
- Naš bosiljak orezujemo kada jako naraste i procvjeta ili “sjemeni”, kako su govorile stare domaćice, koje su mu brzo odrezale stabljiku čim bi ugledale prve cvjetove kako bi mu produžile život. Imajte na umu: cvatnja traje cijelo ljeto, a to je i sezona branja bosiljka.
- Za gnojivo ne brinemo: jednom mjesečno u proljeće i jesen naš bosiljak hranimo organskim gnojivom. Istrunulo gnojivo, osobno ga ne koristim, ali svi kažu da čini čuda za biljke).
Osim mirisa, što ću još dobiti od svog bosiljka?
Bosiljak tjera komarce i općenito insekte. Prethodne generacije sa svojim znanjem i iskustvom sadile su bosiljak u dvorištima zajedno s drugim biljkama koje odbijaju insekte kao što su lavanda, paprena metvica i ružmarin. U mom dvorištu, međutim, gdje sve te stvari zajedno bujaju, komarci prave zabavu…
Također, ako u svom vrtu imate zasad rajčice, iskusni agronomi kažu da je dobro posaditi bosiljak kao i neven kako biste zaštitili crve i kukce i tako zaštitili obiteljski urod.
Ako imate migrene, čaj od bosiljka može pružiti olakšanje. Bosiljak također ima umirujući učinak na simptome iritabilnog crijeva. Bosiljak je naveden i kao pojačivač pamćenja, pa možete napraviti napitak u kojem ćete bosiljak kombinirati s kaduljom, također pojačivačem pamćenja, ili stavite nekoliko kapi eteričnog ulja u posebnu posudu za aromaterapiju, zapalite reso i bolje naučite lekciju, jer osim pamćenja pomaže i koncentraciji.
To su razlozi koji su me učinili kraljevskijim od kraljevskog i kad idem na odmor dva-triput provjerim automatsko zalijevanje. Da ne postanem kao mama pa s loncem u rukama trčim na parobrode.
Izvor: kefaloniapress.gr
