Zagreba Lajfhaki

Prof. dr. Lachezar Grozdinski, dr. med.: Zbog golemog stresa u posljednje 34 godine, više će Bugara oboljeti od ateroskleroze

“Posljednje 34 godine ovog golemog stresa kroz koji je naša nacija prošla uzele su danak i sljedećih će godina sve više ljudi oboljeti od ateroskleroze. Postala je mnogo češća bolest, s više srčanih, moždanih udara i smrti. Sve je to posljedica jakog stresa pod koji je naša nacija bila stavljena dok je prolazila iz socijalizma u demokraciju. Ne radi se toliko o tome da su ljudi umirali od gladi, koliko o teškom stresu“, rekao je prof. dr. Lačezar Grozdinski, dr. med., voditelj Odjela za angiologiju i flebologiju „Ajibadem City Clinic UMBAL Cardiovascular Center“. Jedan od naših najboljih angiologa radi i echo-doppler screening u MC “Doris Clinics” – specijaliziranom za liječenje krvožilnih bolesti. Više informacija o akciji prevencije ateroskleroze možete dobiti na telefon 0879851557.

Ateroskleroza je kronični proces koji se javlja taloženjem plakova u stijenci krvnih žila. Plakovi postupno sužavaju lumen stijenke, a već s pojavom aterosklerotskog suženja, više od 70% počinje se žaliti tijekom vježbanja, dolazi do nedostatka krvi u odgovarajućoj strukturi, koju hrani arterija, a uz potpunu blokadu. , tj. u slučaju tromboze razvija se srčani udar, moždani udar, ili infarkti unutarnjih organa i crijeva, gangrena udova.

“Moglo bi biti moguće s nekim lijekovima smanjiti plakove koji su se stvorili u arterijama. Realno, međutim, sam poster, ako je pod kontrolom i proces je zaustavljen, onda su rizici za pacijenta zanemarivi. Umirujem pacijente, objašnjavam da će, ako se liječe i promijene neke svoje navike, poput pušenja, kretanja i nepravilne prehrane, zaustaviti proces i voditi normalan život.

Vidio sam i 90-godišnjake bez ikakve ateroskleroze. Inače, većina ljudi nakon 50-60 godina ima blagu aterosklerozu. Vjerojatno 10-20% starijih od 60 godina ima i tešku aterosklerozu”, komentirao je vrhunski specijalist.

Dodao je da je kovid jedan od rijetkih virusa koji imaju trombogenu prirodu. Oštećenja koja nanosi stijenkama krvnih žila često dovode do tromboze – arterijske i venske.

“To je virusu dalo veliku težinu – prvo, ateroskleroza je puno brže napredovala, ali je on sam nosio oštećenja u malim žilama pluća, srca i mozga, s mikrotrombozom, to nije tipična upala pluća. U svakom slučaju, covid potiče i aktivira aterosklerozu. Ne samo zbog stresa koji je uzrokovao pandemiju, već i zbog njegove trombogenosti“, rezimirao je prof. Grozdinski.

Margarita Blagoeva

Exit mobile version