Božić i Nova godina pružaju priliku za nekoliko dana bijega od svakodnevice, za susrete s obitelji, prijateljima i kolegama.
Većinu božićnih i novogodišnjih dana krcatih ne samo obavezama već i ugodnim uspomenama i očekivanjima.
No, oni ne uključuju uvijek samo osjećaje radosti, zadovoljstva i blagostanja, već i napetosti, sukobe, uskraćivanje nada i želja, što može dovesti do pojačane psihičke nelagode i pretvoriti blagdane u razdoblje tuge, melankolije, pa čak i depresija.
„Blagdansko vrijeme Božića usko je povezano s mentalnim zdravljem. Iako velika većina odraslih s nestrpljenjem iščekuje doba godine kada će imati priliku uživati u veseloj, okićenoj, bojama, osmjesima punoj atmosfere, ljubavi i dobrote, društvu svojih najmilijih, drugima je čak i teško. patiti.
Istraživanja pokazuju da doista postoji porast određenih vrsta psihopatologije u omjeru opće populacije koja je zabrinuta zbog promjena raspoloženja na gore.
Prema anketi Američkog psihološkog društva u kojoj je sudjelovalo 2061 odrasla osoba između 14. i 16. studenoga 2023., 89% Amerikanaca kaže da im brige poput nedostatka novca, voljenih osoba i mogućnosti obiteljskog sukoba uzrokuju tjeskobu u ovo doba godine.
43% izjavilo je da je upravo taj stres razlog koji ih sprječava da uživaju u božićnim blagdanima“, napominje socijalna radnica – Gestalt psihoterapeutkinja Jenny Koukura.
„Svaka osoba ima svoju priču i osobna životna iskustva. Neki tuguju, drugi su se upravo rastali od partnera, bolesni su ili se suočavaju s financijskim problemima. Sve ih to može duboko pogoditi i ne mogu se uživjeti u blagdansko raspoloženje i uživati u trenucima”, pojašnjava.
Dokazi pokazuju da su tri najčešća stresora – nedostatak obitelji, gubitak voljene osobe i usamljenost. Odsutnost najmilijih, živih ili nedavno “izgubljenih”, neminovno budi sjećanja koja ostavljaju u najboljem slučaju “gorko-slatki okus”, ali češće nostalgiju i tugu.
Usamljenost s druge strane može biti stvarna ili izmišljena. Na primjer, udaljenost od obitelji, posebno za one koji su hospitalizirani u bolnici ili ustanovi, izolira ih od stvari. Nije tako s onima koji sude na temelju objava poznatih (ili ne) osoba na društvenim mrežama.
Doista, jedan od najvažnijih čimbenika lošeg raspoloženja je lažni dojam da se svi drugi bolje zabavljaju i uživaju u mirnim trenucima punim euforije sa svojom obitelji, veselim satima na potpuno uspješnim zabavama gdje su svi voljeni i zabavljaju se do jutra, bez obzira na to je li ova bajkovita atmosfera rijetko stvarnost.
Anksioznost i stres također su ozbiljan problem koji pogoršava raspoloženje tijekom blagdanske sezone. Posljednjih godina gospodarska recesija, nezaposlenost, smanjenje kupovne moći građana donijeli su dodatno opterećenje, budući da su uzrokovali nemogućnost ne samo kupnje darova za obitelj i prijatelje koji se tradicionalno razmjenjuju, već često i osnovnih dobara na tržištu. Božićni stol.
Nasuprot tome, ljudi s pretrpanim rasporedom društvenih obaveza (osobito oni introvertiraniji) mogu se prenaprezati i osjećati pod stresom jer žele ispuniti guste rasporede kupnje i priprema te pružiti jedinstvene trenutke svojim voljenima, često zanemarujući vlastite potrebe, ograničenja i želje. Pribjegavanje alkoholu za neke je moguće, iako opterećujuće za mentalno zdravlje.
Profesionalci čija priroda posla zahtijeva dovršavanje zadataka prije kraja godine također imaju povećane šanse da dožive stres. Njima rokovi i produženi posao kradu osobno vrijeme koje bi iskoristili da se osjećaju dobro u društvu svojih najdražih.
“Plagdanski stres je poguban bez obzira na kojoj ste strani. Zbog toga je broj ljudi koji umiru veći od 25. prosinca do 7. siječnja nego u bilo kojem drugom mjesecu, prema American Heart Association.
Stoga bi zaštita mentalnog zdravlja trebala biti cilj tijekom najsretnijeg doba godine. Da biste to postigli, osluškujte svoje potrebe, granice, želje, prihvatite samo ono što vam je drago, onoliko koliko možete i ne ispunjava vas stresom“, savjetuje gospođa Koukura.
“I da! Postoje načini da izbjegnete božićni blues. Pokušati:
- Nemojte očekivati da ćete se ove godine osjećati loše kao prošle godine
- Postavite granice – prihvatite ono što možete podnijeti.
- Napravite dobro financijsko planiranje – potrošite samo iznos novca koji ste prvotno planirali.
- Izbjegavajte društvene mreže. Snimite fotografije (čak i ako nisu spektakularne) koje bilježe trenutak i podsjećaju vas kako ste se dobro proveli.
- Držite se svoje dijete, tjelovježbe i spavanja što je više moguće.
- Ograničite alkoholna pića, jer redovita i/ili velika konzumacija alkohola može dovesti do depresije (ili suprotno, depresija može dovesti do konzumacije alkohola).
Oni koji konačno upadnu u „mreže“ tuge, tjeskobe, melankolije ili depresije, ovisno o uzroku koji ju je izazvao, mogu pokušati:
- Odlaze iz kuće
- Pronađite slobodne aktivnosti
- Isprobajte nove aktivnosti
- Upoznati nove prijatelje
- Provedite vrijeme s ljudima koji ih vole i kojima je stalo (i pokažite to)
- Nude volonterski rad ljudima kojima je to potrebno
- Pazite na sebe, što god to značilo za svakoga.
No, ako negativne emocije potraju ili sve više opterećuju psihu, riječ treba uzeti stručnjak koji će moći pomoći u prepoznavanju i procesuiranju emocija, ali i njihovom oslobađanju.
Kontinuirano melankolično raspoloženje tijekom ovog razdoblja može zahtijevati češću komunikaciju s njim, jer ova praksa neće dovesti do kasnijeg pogoršanja simptoma”, zaključuje.
newsit.gr
