Prodor nove generacije u svijet tehnologije je golem. Nebrojeni sati ispred ekrana i uređaja – produžetaka dječjih ruku. Što roditelji trebaju, a što mogu učiniti? Puno, počevši od spoznaje problema i postavljanja konkretnih granica.
Lovimo naslove iz kultnih novina i časopisa diljem planeta koji vješto opisuju temu. “Zašto mediji mogu biti loši za zdravlje vašeg djeteta”, piše Time. “Djeca postaju sve deblja, bolesnija: stručnjaci krive gotova jela, ali i videoigrice”, bio je naslov u Sunday Timesu. U međuvremenu, New York Times je istaknuo da “zasloni opterećuju dječji mozak”. Wired je otišao malo dalje govoreći o stresnim poremećajima uzrokovanim igranjem određenih video igrica.
Nema sumnje! Razborito korištenje novih tehnologija je nužno i pomaže razvoju djece kao članova društva, a moguće i pozitivno utječe na razvoj njihove inteligencije.
Ali pretjerana uporaba tehnoloških medija narušava zdravlje i djece i adolescenata. Jasno. Svaka dob ima svoje preferencije, ali sve one opterećuju tjelesno i mentalno zdravlje kada prelaze granice. Djeca više koriste tablete i gaming aparate, tinejdžeri spavaju i bude se s mobitelima pored sebe, dok mladi (oko 18 godina) provode nebrojene sate pred laptopom gledajući serije.
Pogledajmo podatke koji dolaze s druge strane Atlantika.
Tako u SAD-u mala djeca (do 12 godina) koriste 5 sati tehnologije dnevno uključujući 2 sata televizije.
Tinejdžeri (12-15) gledaju televiziju, igraju videoigre i online su više od 8 sati dnevno, dok istovremeno koriste neke platforme
(multitasking).
Mladi (15-18) mogu biti online (preko mobitela, tableta i računala) cijelo vrijeme, osim možda dok spavaju.
Preko 50% maloljetnika (5 – 18 godina) ima TV u spavaćoj sobi, dok isti postotak ima barem jednu igraću konzolu.
40% tinejdžera ima i igraću konzolu i računalo i tablet i mobitel, dok ih više od 60% ima dva.
Čak i da u Grčkoj ne vrijede potpuno isti uvjeti, logika je da nismo daleko od navedenog…
Zlatni rez
Dakle, koja je alternativa? Definitivno nije baciti konzolu i isključiti sve iz struje. Nemojte ni špijunirati svoju djecu, ali nemojte potajno pratiti njihovu Facebook ili Instagram stranicu. Demoniziranje tehnologije može imati suprotan učinak na njihove živote.
Prijedlog je uspostaviti ravnotežu između vremena koje provode pred ekranom i vremena koje provode na drugim aktivnostima. Uzmimo ovaj omjer 1:2. To jest, dva sata vani za svaki sat unutra. Vani ne mora biti izvan kuće. To može biti obiteljska večera, gdje će se djeca potaknuti na razgovor. To može biti čitanje knjige ili slušanje radija ili igranje društvene igre. Zapamtite, ova djeca provode mnogo sati dnevno na internetu iu stalnom su kontaktu s prijateljima putem društvenih medija, slanja poruka itd. Ovo je njihov društveni život i ne možete im to uskratiti. Ali možete postaviti neka ograničenja i istovremeno im pokazati obrazovnije aspekte tehnologije. Kao na primjer kako mogu bolje i zabavnije napraviti školsku zadaću. Držite, dok su još mladi, ovu zlatnu konstantu. Isplatit će im se kad odrastu i budu zapravo 8 i 10 sati pred ekranom računala (u uredu, na primjer).
Izvor: ygeiamou.gr