S početkom zimskih mjeseci, pogoršanje nekih bolesti ostaje neizbježno. Problemi vezani uz mišićno-koštani sustav jedni su od najčešćih.
Najosjetljivije su po hladnom vremenu one oko koljena, zglobovi kuka, kao i zapešća, prsti, rameni obruč. Hladnoća uzrokuje ukočenost zglobova, a pokreti su dodatno ograničeni kod artroza – degenerativnih promjena.
Ukočenost i bol doprinose još većim poteškoćama u kretanju, čime se povećava rizik od ozljeda kada su ulice zaleđene.
Sinovijalna tekućinakoja je specijalizirana tekućina čija je glavna funkcija podmazivanje (“podmazivanje”) zglobova, proizvodi sinovijalna membrana koja prekriva unutarnju površinu zglobova.
Normalno, sinovijalna tekućina je bezbojna i prozirna, au isto vrijeme je visoke gustoće – gusta. Ima dobru viskoznost i elastičnost. Svaka promjena, čak i minimalna u svom volumenu, međutim, izravno utječe na pokretljivost zglobova.
S padom temperature uočava se zadebljanje sinovijalne tekućine, što dovodi do ukočenosti zglobova. Osim toga, smanjuje se prianjanje između zglobnih elemenata i dolazi do trenja, što uzrokuje nelagodu i bol. Zbog hladnoće se pogoršavaju pokreti u zglobovima, a učinak je najizraženiji u prstima, koljenima i gležnjevima.
Kada temperature padnu i tijelo se ohladi, dolazi do tzv vazokonstrikcija (suženje krvnih žila). Na taj način smanjuje se prokrvljenost kože i udova, kako bi se održala optimalna temperatura u unutarnjim organima.
Mišići također reagiraju ukočenošću i kontrakcijom, blagim spasticitetom, što uzrokuje dodatni pritisak i napetost na kosti i zglobove, odnosno pojavu boli. Hladnoća djeluje kroz refleksne grčeve mišića, koji zauzvrat smanjuju prehranu zglobne hrskavice i zgloba u cjelini. Budući da je djelomično blokiran dotok krvi u tkiva, odakle dobivaju hranjive tvari i kisik itd. izlučuju metabolite.
No, na prvom mjestu, glavni razlog neugodnosti pri promjeni vremena je promjena atmosferskog tlaka. Promjene tlakova često prethode promjenama vremena 1-2 dana, zbog čega osobe s degenerativnim promjenama ili starim traumama mogu relativno točno odrediti kada se promjena vremena očekuje i događa.
Budući da stalna i ravnomjerno raspoređena tjelesna aktivnost hrani zglobove osiguravajući dovoljno sinovijalne tekućine, preporuke su da se s pokretom ne prekida kako bi se dulje očuvala čvrstoća zglobne hrskavice.
Dokazano je da čak i aktivno kretanje 3 puta tjedno po pola sata pomaže u prevenciji bolesti kostiju i zglobova. Još jedna važna točka je dovoljan unos tekućine.
Posljedice kroničnog dehidracija su otežani metabolizam na staničnoj razini, nakupljanje toksina u tijelu i kao posljedica toga pojava upalnih i degenerativnih bolesti. Minimum za odrasle je 30 ml vode po kilogramu tjelesne težine.
Kod već razvijenih bolesti zglobova preporuke su maksimalna zaštita od hladnoće – korištenje termo odjeće na vrlo niskim temperaturama. Također je važno odabrati odjeću koja nije pretijesna kako biste izbjegli stiskanje i trljanje zglobova.
Preporuke za odijevanje uključuju i nošenje dulje jakne koja prekriva koljena, te čizama ili čizama koje prekrivaju gležnjeve. Obavezno je i nošenje rukavica, pogotovo kod čestih problema sa zglobovima ruke i zapešća.
Reference:
1. Timmermans EJ i sur., Utjecaj vremenskih uvjeta na bolove u zglobovima kod starijih ljudi s osteoartritisom: rezultati europskog projekta o osteoartritisu; Reumatološki časopis, 2015.;
2. Beukenhorst A. i sur., Jesu li vremenski uvjeti povezani s kroničnom mišićno-koštanom boli? Prikaz rezultata i metodologija. Bol; 2020.
