Zaklada “Hub for Health” organizirala je u BTA konferenciju za novinare na temu godišnje zdravstvene prevencije kao načina prevencije ili ranog otkrivanja bolesti među stanovništvom. Predstavljena je kampanja Zaklade Hub for Health pod nazivom “Zdrav si” i besplatna Viber aplikacija DocUp koja ljudima olakšava zakazivanje preventivnog pregleda kod liječnika opće prakse.
Zamjenik ministra zdravstva izv. Mihail Okoliyski, predsjednik Bugarskog liječničkog sindikata dr. Ivan Madzharov, sociolog iz agencije Trend Dimitar Ganev, ekonomist Arkadi Sharkov, Ivan Evstatiev iz Zaklade Hub for Health i drugi sudjelovali su na press konferenciji. konferencija.
25% odraslih Bugara uopće ne provodi preventivnu zdravstvenu zaštitu, pokazalo je nacionalno reprezentativno sociološko istraživanje koje je provela agencija “Trend” od 2. do 9. rujna 2023. o stavovima bugarskih građana prema godišnjim preventivnim pregledima.
Žene, osobe starije od 40 godina i maturanti svjesniji su što zdravstvena prevencija uključuje i njezinih dobrobiti. Muškarci, mladi i oni s osnovnim obrazovanjem manje su informirani o ovom pitanju. 39 posto najmlađih – do 30 godina – smatra da se godišnja preventiva plaća, ali zapravo to pokriva HZZO.
25% odraslih osoba ne provodi preventivnu zdravstvenu zaštitu, 11% nikada nije bilo na preventivnim pregledima, 8% ne zna ili se ne sjeća, 2% nema osobnog liječnika. Ali 81% ljudi bi se odazvalo pozivu liječnika opće prakse za godišnji besplatni zdravstveni pregled.
94% priznaje da liječniku opće prakse ide samo kada ima zdravstvenih problema, a 51% – kada im treba medicinski dokument (uput, uputnica, recept i sl.)
Ovo očito zanemarivanje prevencije razlog je zašto su Bugari na prvom mjestu po pobolijevanju i umiranju od kardiovaskularnih i onkoloških bolesti u Europi.
“Za lošu prevenciju nisu toliko krivi građani, nego i zdravstvene ustanove i političari. U zemlji dominira bolnička njega, a preventiva je na nezavidnom mjestu. Troškovi izvanbolničke medicinske skrbi još nisu dosegnuli optimalne razine za Europsku uniju”, objasnio je ekonomist Arkadi Sharkov, savjetnik ministra zdravstva. Dodao je kako se na svaki uloženi lev u očuvanje zdravlja vraća više od 6 leva izravnih, neizravnih i društvenih koristi.
Zamjenik ministra zdravstva izv. Mihail Okoliyski najavio je ove godine povećanje novca za izvanbolničku skrb, što uključuje i prevenciju. „Sada imamo priliku privući onih 80 posto bugarskih građana koji su skloni provoditi redovitu profilaksu ako ih pozovu liječnici opće prakse.
Mislim da ljudi imaju dobar stav o vlastitom zdravlju, ali mi u Ministarstvu zdravstva, BLS-u i drugim zdravstvenim ustanovama ne uspijevamo im omogućiti jednostavan pristup prevenciji i potaknuti ih da koriste dostupne usluge prevencije. Sada samo 38% ljudi koristi svoje godišnje preventivne preglede. Za 2023. više je sredstava za zdravstvo – 7 milijardi i 200 milijuna leva.
I usprkos većini novca, bolji zdravstveni ishod posljednjih godina nije bio, jer su se ta sredstva većinom prelila u skupu bolničku skrb koja služi liječenju već nastalih bolesti, a ne njihovoj ranijoj prevenciji. Za prvu godinu imamo ozbiljno povećanje izvanbolničke skrbi za 24%.
No, kao apsolutne vrijednosti, novac za izvanbolničku skrb ne može konkurirati sredstvima za bolničko liječenje. Bolje je jeftinije i učinkovitije aktivnosti prebaciti na predbolničku skrb, jer ako se bolest uhvati u ranoj fazi, nema potrebe za skupim intervencijama,“ rekao je prof. Okoliski.
Dr. Ivan Madzharov: Bolnice jedu novac za prevenciju
“Mi liječnici jako dobro znamo kako je otkriti bolest u poodmakloj fazi kada je teško liječiti, a kako je otkriti je rano i s dobrom prognozom. Poznata fraza među Bugarima “nemam krv i šećer” praktički je opovrgnuta nakon samo jednog slučajnog pregleda. Takvom pacijentu moramo reći da godinama ima visok tlak, što je vidljivo iz pretraga.
S jedne strane, prevencija ovisi o liječnicima – 90% liječnika opće prakse. Druga strana je Ministarstvo zdravstva s preventivnim paketom koji si naša zemlja može priuštiti. Treća strana je financijska institucija – FZZO. Četvrta poveznica su udruge pacijenata i zaklade, čije inicijative olakšavaju i potiču ljude na prevenciju zdravlja. Stoga pokušaj prevencije samo pritiskom na liječnike nikad ne uspijeva.
Zbog činjenice da je prevencija u našoj zemlji zaostala, moramo voditi računa o jasnom nesrazmjeru između bolničke i prehospitalne skrbi. Prema aktivnostima koje HZZO plaća u bolnicama, jasno je da vrlo mali dio napuhanog proračuna pomoći bolnicama odlazi na visokotehnološko liječenje. Najveći dio odlazi na aktivnosti koje bi se trebale raditi u prehospitalnoj skrbi. Stoga pokušaj očuvanja medicinskih ustanova koje ne pružaju visokotehnološko liječenje zapravo jede novac zdravstvenog sustava koji bi trebao biti usmjeren na prevenciju.”
