Oko 300.000 Bugara ima zatajenje srca, rekao je naš vrhunski stručnjak. “Mnogo je više pacijenata sa zatajenjem srca nego onih koje HZZO prijavi kao liječene. Procjenjuje se da je broj ovih pacijenata između 140.000 i 150.000 ljudi. Osobno sam uvjerena da ima barem duplo više ljudi sa zatajenjem srca,” prof. dr. Tsvetana Katova, kardiologinja Nacionalne kardiološke bolnice (NCB), pionir u razvoju ehokardiografske dijagnostike i učiteljica generacija ehokardiografa u Bugarskoj, rekao je na webinaru.
„Čak i pod pretpostavkom da kod trećine oboljelih od dijabetesa neminovno dolazi do zatajenja srca, s 500.000 dijabetičara jasno je da u tu skupinu spada više od 150.000 osoba sa zatajenjem srca. Pojedinci su osobe s ishemijskom bolešću srca, s dugotrajnom arterijskom hipertenzijom i svim drugim uzrocima koji čine skupinu bolesnika sa zatajenjem srca”, ustvrdio je liječnik.
Začepljenje arterija može imati različite uzroke, ali najčešći je aterosklerotska bolest, kod koje se stvaraju plakovi u žilama i one se sužavaju, odnosno to dovodi do slabije ishrane organa. Najčešći uzrok zatajenja srca je začepljenje koronarnih arterija koje uzrokuje akutni srčani udar ili postupno pogoršava funkciju srca. Srčani udari se zasigurno mogu odgoditi odgovarajućim lijekovima i promjenama načina života kao što je smanjenje ili prestanak pušenja.
“Nikotin je vjerojatno najveći ubojica krvnih žila. Postoje čak i slučajevi u kojima deset cigareta popušenih jedna za drugom može uzrokovati snažan srčani udar.
Alkohol također može dovesti do zatajenja srca ako se konzumira redovito iu velikim količinama. Samo mala količina – čaša crnog vina uz ručak – lagano širi krvne žile. Ali nakon toga može doći do spazma krvnih žila“, objasnila je prof. Katova.
Čak i kada bolesnik još nije zatajenje srca, pravilna prehrana može odgoditi pojavu bolesti. Kada se nezdrava hrana uzima neselektivno – previše šećera i proizvoda od šećera, zasićene masti, ista vrsta neuravnotežene prehrane, uzimanje velikih jela samo navečer, nakon cijelog dana bez hrane – sve to može ubrzati aterosklerozu krvnih žila, dovesti do arterijska hipertenzija. Kad već postoji zatajenje srca, čak i bezazlene pogreške, poput konzumiranja više slane hrane (kiseli kupus, kiseli krastavci, usoljeno meso) dovode do zadržavanja vode u tijelu, opterećuju oslabljeno srce, a nerijetko pacijent dolazi na hitnu pomoć sa simptomima akutno zatajenje srca.
“Postoji jednostavan način na koji pacijent može kontrolirati tekućine u tijelu – crtati svako jutro kad ustane. Ako nema promjena u načinu prehrane, ali malo poveća težinu (300 do 400 mg), to ukazuje na zadržavanje tekućine. Da ih isperem, moram uzimati diuretike. U suprotnom, to će dovesti do oticanja udova. No ako kilaža pada, treba povećati unos tekućine, posebice vode”, savjetuje kardiolog.
