Istraživači sa Sveučilišta u Montrealu otkrili su novi način vraćanja vida kod pacijenata koji pate od degenerativnih bolesti mrežnice, izvještava web stranica Retina Bulgaria, citirajući neurosciencenews.com. Kanadski istraživački tim otkrio je da se glijalne stanice u mrežnici mogu transformirati i poprimiti svojstva stožastih fotoreceptora koji omogućuju percepciju boja, čitanje i vožnju.
Znanstvenici su uredili dva gena kako bi transformirali Müllerove stanice u neurone mrežnice. Ova metoda nova je nada za razvoj regenerativnih terapija koje bi mogle nadomjestiti stanice izgubljene degeneracijom retine. Istraživanje je vodio prof. Michel Cayouette (Michel Cayouette), koji vodi tim stanične neurobiologije na Institutu za klinička istraživanja u Montrealu.
Nasljedne degeneracije mrežnice nastaju zbog gubitka stanica osjetljivih na svjetlo u mrežnici u stražnjem dijelu oka. Kada te stanice degeneriraju zbog bolesti, one se ne zamjenjuju i pacijent pati od gubitka vida koji može napredovati do potpune sljepoće.
Iako postoje različiti pristupi, poput genske terapije, koji usporavaju ili zaustavljaju progresiju gubitka fotoreceptorskih stanica, te tehnike ne mogu obnoviti izgubljene stanice i stoga nisu prikladne za bolesnike s uznapredovalim stadijem bolesti.
Vježbe za vraćanje vida prema metodologiji prof. Zhdanova
Otuda hitna potreba za razvojem regenerativnih terapija koje bi mogle nadomjestiti izgubljene stanice i vratiti vid. Pristup koji obećava je korištenje matičnih stanica za stvaranje fotoreceptora koji se transplantiraju u oko. No ovu je tehnologiju teško implementirati, što odgađa njezinu upotrebu u kliničkoj praksi.
Pristupom koji zaobilazi potrebu za transplantacijom, tim prof. Cayueta pronašao je način da reaktivira pasivne stanice mrežnice i transformira ih u stanice slične neuronima koje mogu zamijeniti degenerirane stanice mrežnice.
“Identificirali smo dva gena koji mogu utjecati na pasivne stanice zvane Müllerove stanice, pretvarajući ih u retinalne neurone”, kaže jedan od istraživača, Camille Boudreau-Pinsoneau. „Poznato je da Müllerove stanice reaktiviraju i regeneriraju mrežnicu kod riba, ali kod sisavaca, uključujući ljude, to obično ne čine nakon ozljede ili bolesti. I još uvijek ne razumijemo u potpunosti zašto je to tako.”
Drugi znanstvenik u timu, Aje David, doktorand u laboratoriju prof. Cayueta, kaže da je ovo uzbudljiv napredak u odnosu na transplantaciju stanica: “Možemo iskoristiti stanice koje su normalno prisutne u mrežnici i potaknuti ih da regeneriraju te stanice mrežnice oštećene patološkim stanjima, što rezultira vraćanjem vida.’
Na temelju svog uspjeha, znanstvenici sada planiraju poboljšati učinkovitost ove tehnike i pronaći način za promicanje potpunog sazrijevanja stanica u konusne fotoreceptore.
