Utjecaj našeg načina života na rizik od razvoja demencije u starijoj životnoj dobi otkriva nova studija koja ukazuje na glavne čimbenike koji mogu uzrokovati Alzheimerovu bolest: pretilost, tjelesna neaktivnost i niska razina obrazovanja. Nova otkrića, objavljena u JAMA Neurology, temelje se na više od 378.000 odraslih Amerikanaca koji su sudjelovali u godišnjem nacionalnom zdravstvenom istraživanju.
Istraživači koji su proveli studiju otkrili su da je tijekom posljednjeg desetljeća došlo do promjene u glavnim čimbenicima načina života koji utječu na rizik od razvoja demencije. Konkretnije, u 2011. godini dominantne “prijetnje” bile su tjelesna neaktivnost, depresija i pušenje.
Kao što primjećujemo, tjelesna neaktivnost ostaje čvrsto jedan od dominantnih čimbenika koji mogu dovesti do demencije, međutim druga dva mjesta su tijekom godina zamijenjena pretilošću i niskom razinom obrazovanja.
“Naši rezultati pokazuju da ljudi mogu smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti i drugih vrsta demencije živeći zdravim načinom života”, rekla je istraživačica Deborah Barnes, profesorica psihijatrije na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu.
Glavni čimbenik rizika za razvoj demencije je starenje, kojemu očito ne možemo ništa. Drugi važan čimbenik za koji se čini da ima negativan učinak je genetska osjetljivost. Na primjer, ljudi koji nose varijantu gena APOE4 imaju veću vjerojatnost da će razviti Alzheimerovu bolest nego drugi.
Međutim, prema dr. Rebecci Edelmayer, direktorici znanstvenog angažmana za Udrugu za Alzheimerovu bolest, procjenjuje se da je oko 40 posto slučajeva demencije u svijetu uzrokovano promjenjivim čimbenicima rizika. U tim su slučajevima navedeni čimbenici smatrani glavnim uzrocima, ali i drugi, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, prekomjerne konzumacije alkohola, ali i gubitka sluha.
Prema dr. Edelmayeru, razlozi zbog kojih su ti čimbenici povezani s demencijom trenutno nisu jasni. Međutim, jedno od mogućih objašnjenja moglo bi ležati u zdravlju kardiovaskularnog sustava. Točnije, pretilost, visoki krvni tlak, dijabetes, pušenje i sjedilački način života čimbenici su koji mogu oštetiti krvne žile koje hrane ne samo srce, već i mozak.
“Najjači dokazi koje imamo sugeriraju da je ono što je dobro za vaše srce dobro i za vaš mozak”, rekao je Edelmayer.
Kad je riječ o obrazovanju, istraživači su zaključili da ono može pomoći kroz takozvanu hipotezu o “kognitivnom stanju”: ljudi s višim razinama obrazovanja smatraju se bolje “opremljenima” da izdrže patološke promjene mozga uzrokovane demencijom. i zadrže svoje pamćenje i sposobnosti razmišljanja kroz duži vremenski period.
Prema zaključcima istraživača, 37% slučajeva demencije povezano je s bilo kojim od osam promjenjivih čimbenika rizika:
- pretilost u srednjim godinama,
- nedjelovanje,
- niska obrazovna razina,
- depresija,
- visoki krvni tlak,
- dijabetes,
- pušenje i
- gubitak sluha.
Barnes vjeruje da postoji jedan uzrok koji dominira prijetnjom demencije: pretilost. U posljednjem desetljeću pretilost je postala vrlo česta, pa je sve više slučajeva da pridonosi učestalosti demencije.
Dodaje da se, prema nedavnim studijama, veza između niskog obrazovanja i demencije pokazuje jačom nego što se mislilo. Sada, istraživači procjenjuju da je to prilično čest uzrok demencije.
Istodobno, studija je otkrila da dominantni čimbenici rizika nisu isti za sve, već variraju ovisno o rasnoj i etničkoj pripadnosti ljudi. Konkretno, pretilost je bila glavni čimbenik među odraslim bijelim i crnim Indijancima, dok je nedostatak tjelovježbe bila najveća prijetnja za Amerikance azijskog porijekla. U isto vrijeme, čini se da niska obrazovna postignuća najviše pogađaju Hispanoamerikance.
Osim toga, uz razlike uočene između rasnih i etničkih skupina, varijacije su također uočene među spolovima. Konkretno, promjenjivi čimbenici rizika imali su veću ulogu u slučajevima muškaraca, pri čemu je 36% slučajeva bilo povezano s tim čimbenicima, u usporedbi s 30% kod žena.
S druge strane, čini se da je faktor depresije više pridonio ženama. Podaci pokazuju da je gotovo 11 posto slučajeva demencije u ženskoj populaciji povezano s poviješću depresije, prema dr. Rochu Nianogou, suistraživaču, sa Sveučilišta Kalifornija, Los Angeles School of Public Health. Primijećeno je da je gotovo četvrtina žena koje su sudjelovale u studiji rekla da im je u nekom trenutku života dijagnosticirana depresija.
“Vjerujemo da usvajanje kombinacije zdravog ponašanja može biti učinkovito”, rekao je Edelmayer.
Primijećeno je da Udruga za Alzheimerovu bolest financira program pod nazivom US POINTER koji testira ovaj kombinirani pristup kod starijih osoba s povećanim rizikom od demencije. Mjere koje se provode u programu uključuju tjelesno vježbanje, aktivnosti mentalne stimulacije, ali i bolju kontrolu visokog krvnog tlaka i dijabetesa.
ygeiamou.gr