Alzheimerova bolest: Naš dnevni tanjur otkriva rizik od bolesti – Koje su namirnice najopasnije

Zdrava i uravnotežena prehrana može spriječiti demenciju, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u Časopis za Alzheimerovu bolest. U kontekstu studije, u kojoj se čak navodi koju hranu preferirati ako želite podržati zdravlje mozga, dolazi se do zaključka da dijete koje ističu biljnu hranu, kao npr. Mediteranska prehranačini se da smanjuju rizik Alzheimerova bolestposebno u usporedbi s masnijom i prerađenom hranom bogatom zapadnjačkom prehranom.

Posljednjih godina zabilježen je alarmantan porast slučajeva bolesti, a trenutne procjene otkrivaju da približno 32 milijuna ljudi boluje od te bolesti, a 315 milijuna pokazuje pretkliničke znakove. Ove brojke predstavljaju 22% ljudi u dobi od 50 i više godina, što Alzheimerovu bolest čini jednim od najvažnijih javnozdravstvenih izazova u svijetu.

Prethodni znanstveni dokazi pokazali su da stope bolesti imaju tendenciju povećanja u zemljama koje ga usvoje zapadnjačka prehrana. Nova studija identificira prehrambene čimbenike rizika kao što je visoka konzumacija zasićenih masnoća, crvenog i prerađenog mesa te visoko prerađene hrane.

Prema podacima istraživanja, zamjena takve hrane zdravijim opcijama može značajno smanjiti rizik. Takve opcije su prevencija folne kiseline, vitamina E i C i ribe. Prema riječima stručnjakamediteranska dijeta, DASH i MIND dijete, kao i one bazirane na riži visoko štite od rizika od demencije, zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa, protuupalnih tvari i zdravih masnoća.

Rezultati novog istraživanja također pokazuju kako određena hrana pozitivno ili negativno utječe na rizik od demencije. Na primjer, konzumacija mesa povećava rizik od demencije povećanjem faktora rizika, poput upala, inzulinska rezistencija, oksidativni stres, zasićene masti i druge. S druge strane, čini se da nekoliko namirnica nudi zaštitu od Alzheimerove bolesti, poput zeleno lisnato povrće, šareno voće i povrće, mahunarke, omega-3 masne kiseline, cjelovite žitarice i orašasti plodovi.

Visoko prerađena hrana, s druge strane, dugo se povezuje s povećanim rizikom pretilost i dijabetes, dva stanja koja po definiciji povećavaju rizik. To je zato što ovoj hrani nedostaju korisni sastojci kao što su protuupalne i antioksidativne tvari, sadržane u biljnoj hrani.

Studija posebno navodi da bi se do 2038. stope Alzheimerove bolesti mogle povećati za čak 50% u usporedbi s razinama iz 2018. Ovaj se izračun temeljio na usporedbi trendova pretilosti s trendovima Alzheimerove bolesti, otkrivajući da je rastući trend pretilosti pokretačka snaga iza toga demencija.

Studija Williama B. Granta iz Centra za istraživanje zdravlja i prehrane u San Franciscu i Stevena M. Blakea iz Klinike za pamćenje Maui na Havajima, “pokazuje da konzumacija crvenog mesa, inzulinska rezistencija, pretilost, oksidativni stres, fitokemikalije i homocistein, između ostalog, djeluju na neuroinflamaciju, igrajući važnu ulogu u etiologiji bolesti. Ova studija daje izvrstan pregled faktora rizika koji se mogu mijenjati,” komentira Dr. Paul Marik, predsjednik i suosnivač Front Line COVID-19 Critical Care Alliance.

Neki osnovni prehrambeni savjeti:

• Obrasci zdrave prehrane: Zdrava prehrana je vitalna, a dokazi pokazuju da može prepoloviti rizik od Alzheimerove bolesti
• Dijete na bazi riže: Dijeta temeljena na riži povezana sa smanjenim rizikom od demencije u usporedbi s visokokaloričnom dijetom bogatom mastima
• Potrošnja mesa: Postoji jaka korelacija između konzumacije mesa i povećanog rizika od Alzheimerove bolesti
• Riba i Omega-3: Smanjuju rizik od neurodegenerativnih bolesti, vjerojatno zbog svojih korisnih masnih kiselina
• Ključne hranjive tvari: Visoki unos folata, vitamina E i C te konzumacija ribe povezani su sa smanjenim rizikom od Alzheimerove bolesti.

Čitaj više:

Alzheimerova bolest: stil hodanja koji koči napredovanje bolesti

Alzheimerova bolest: Dijeta koja “briše” 18 godina iz uma i ponovno ga osjeća

Alzheimerova bolest: crta ličnosti koja štiti mozak