Zamislite li sebe u starosti kako slažete zagonetke ili igrate društvene igre i čitate knjige, tada ćete nesvjesno imati veliku prednost pred svima ostalima kada je riječ o… oštrom umu.
Prema novim nalazima istraživanja objavljenim u časopisu Neurology, ako neki od gore navedenih hobija postane način života u našim 80-ima, uspijevamo odgoditi pojavu Alzheimerove bolesti i do pet godina.
Studija je promatrala 1978 starijih osoba prosječne dobi od 80 godina kojima na početku studije nije bila dijagnosticirana demencija. Kada je istraživanje počelo, sudionici su zamoljeni da ocijene učestalost ovih aktivnosti odgovarajući na sljedeća pitanja na ljestvici od pet stupnjeva:
“Tijekom prošle godine, koliko ste često čitali knjigu?”
“Tijekom prošle godine, koliko ste često igrali igre kao što su dame, društvene igre, karte ili slagalice?”
Također su zamoljeni da pruže informacije o svojim kognitivnim aktivnostima u djetinjstvu, odrasloj i srednjoj dobi.
Istraživači su pratili njihov napredak oko sedam godina, kvantificirajući podatke na ljestvici gdje 1 znači da sudionici obavljaju bilo koju od gore navedenih aktivnosti jednom godišnje, a 5 znači da ih ponavljaju svaki dan ili gotovo svaki dan. Sudionici u grupi s visokom kognitivnom aktivnošću postigli su prosječnu ocjenu 4, što je jednako čestom tjednom angažmanu, u usporedbi s prosjekom od 2,1 za one s niskom kognitivnom aktivnošću, što je jednako ocjeni nekoliko puta godišnje.
U ponovnom testiranju 457 starijih osoba prosječne dobi od 89 godina imalo je dijagnozu Alzheimerove bolesti. Oni kojima je to bilo u redu u svakodnevnom životu aktivnosti koje izoštravaju um oboljeli su u dobi od 94 godine. Suprotno tome, oni koji nisu uključili niti jednu od ovih aktivnosti u svoju rutinu razvili su demenciju pet godina kasnije, u 89. godini života.
Kako bi dodatno ispitali nalaz da ova niska kognitivna aktivnost može biti rani znak demencije, a ne obrnuto, istraživači su također ispitali mozgove 695 ljudi koji su umrli tijekom studije. Uglavnom su se usredotočili na markere Alzheimerove bolesti kao što su beta-amiloid tau proteini. Međutim, istraživači nisu pronašli korelaciju između intenzivnog kognitivnog angažmana i markera bolesti.
Naposljetku, autor studije Robert S. Wilson s Medicinskog centra Sveučilišta Rush u Chicagu ističe da ovaj razvoj događaja nije imao nikakve veze s obrazovanjem ljudi ili uključivanjem u te aktivnosti u mlađoj dobi, budući da je bio isključivo posljedica aktivnosti posljednjih godina njihovog života. živi.
ygeiamou.gr