Prije nego što se čovječanstvo stiglo radovati kraju pandemije COVID-19, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je na novu opasnost. Prijeti nova prijetnja: denga groznica. Pola planeta je u opasnosti, piše Reuters.
“Ove bi godine broj slučajeva denga groznice mogao doseći gotovo rekordnu razinu. To je djelomično zbog globalnog zatopljenja. Potiče komarce na širenje bolesti. Otprilike polovica svjetske populacije sada je u opasnosti”, rekao je dr. Raman Velayudhan, specijalist u Odjelu zanemarenih tropskih bolesti SZO-a.
Prema njegovim riječima, ove bi se godine broj zaraženih mogao povećati za još 4 milijuna, a najugroženiji su Bolivija, Paragvaj, Peru i Argentina.
Tako Argentina, suočena s jednom od najvećih epidemija denga groznice u posljednjih nekoliko godina, sterilizira komarce radijacijom koja mijenja njihovu DNK prije nego što ih pusti u divljinu. Ali željenih rezultata nema – komaraca je još uvijek mnogo.
Od početka 2023., po prvi put u povijesti promatranja, bolest je zabilježena u glavnom gradu Sudana, Khartoumu, au lipnju je zabilježen skok incidencije u Europi. Također sredinom lipnja, zbog denga groznice, u većini regija Perua proglašeno je izvanredno stanje.
Treba napomenuti da na temperaturi od +45 stupnjeva komarci umiru. Budući da su ovog ljeta ne samo Afriku, Aziju i Latinsku Ameriku, već i europski kontinent pogodile paklene vrućine, komarci odlaze na sjever ka ugodnijim temperaturama. A ovo je, kaže WHO, također novi rizik za ljude.
Prije četiri godine SZO je denga groznicu uvrstila među deset prijetnji ljudskom zdravlju. Bolest uzrokuje virus denge (DENV). Osoba s denga groznicom izvor je infekcije 4-5 dana (maksimalno 12 dana).
Klasična denga groznica ne ubija čovjeka, iako je vrlo teška. Tjelesna temperatura raste na 40-41 stupanj i traje 7-10 dana, teško se snižava čak i jakim lijekovima. Ali hemoragični i šok oblik bolesti često dovodi do smrti zbog oticanja mozga ili pluća.