Prema nedavnoj studiji, ljudi koji boluju od multiple skleroze (MS) nemaju točan sastav crijevnih bakterija u usporedbi s onima bez te kronične bolesti. Rezultati pokazuju da vrste crijevnih bakterija kod osoba s MS-om mogu varirati. Studija sugerira potencijalnu ulogu budućih MS terapija koje ciljaju na crijevnu mikrofloru, napisao je u svom članku Medicalnewstoday.com.
Multipla skleroza (MS) je kronična bolest mozga i leđne moždine koja uzrokuje tjelesno i kognitivno oštećenje. Početnu fazu karakterizira aktivacija imunoloških stanica u mozgu i leđnoj moždini, što dovodi do upale i na kraju do razaranja živčanih vlakana. Nedavna studija pokazala je da su određene vrste bakterija češće kod ljudi s MS-om. Rezultati su objavljeni u časopisu Genome Medicine.
Dr. Akhilefs Ntranos, neurolog i MS specijalist s Beverly Hillsa u Kaliforniji, koji nije bio uključen u studiju, objasnio je glavne nalaze: “Ovaj članak govori o potencijalnoj vezi između crijevne mikroflore i multiple skleroze. Crijevna mikroflora proizvodi različite metabolite, kao što su kratkolančane masne kiseline (SCFA) i dugolančane masne kiseline (LCFA). Utvrđeno je da SCFA, kao što su acetat, propionat i butirat, imaju imunoregulacijske i protuupalne učinke, dok LCFA mogu imati proupalne učinke i učinke koji potiču bolest.
Studija je uključivala 148 danskih sudionika, s jednakim brojem ljudi s multiplom sklerozom i zdravih kontrolne skupine. Na početku studije i dvije godine kasnije, obje grupe dale su uzorke krvi i stolice na analizu. Koristeći metode genetskog testiranja, znanstvenici su utvrdili prisutnost i vrste bakterija u crijevima te proučavali njihove učinke. Primijetili su da su neke od promjena pronađenih kod pacijenata s MS-om posljedica upalnih procesa. Istraživači su istaknuli kako prisutnost određenih bakterija može doprinijeti cjelokupnom zdravlju ljudi bez aktivne MS-e.
Poznato je da te bakterije smanjuju preaktivan imunološki sustav, a ljudi s neaktivnom multiplom sklerozom imali su ih u većim količinama. Studija je također identificirala specifične crijevne bakterije zvane urolitin, koje ljudsko tijelo ne može proizvesti, a koje stvaraju određene masne kiseline.
Rani znakovi multiple skleroze
Gastrointestinalni trakt dom je raznolike zajednice mikroba poznatih kao crijevni mikrobiom. “Nedavna istraživanja pokazuju da crijevna mikrobiota može biti uključena u razvoj neuroloških bolesti, uključujući MS”, kaže dr. Ntranos.
– Pretpostavlja se da crijevna disbioza ili neravnoteža u crijevnoj mikrobioti može dovesti do promijenjenog omjera SCFA u odnosu na LCFA, što pridonosi razvoju MS-a. Ova studija otkriva da postoje razlike u sastavu i funkciji crijevne mikrobiote kod ljudi s multiplom sklerozom u usporedbi sa zdravom kontrolom te da liječenje bolesti može biti povezano s promjenama u sastavu crijevne mikrobiote.”
Dr. Jeffrey Glad, praktičar integrativne medicine i glavni medicinski službenik Fullscripta, koji nije bio uključen u ovo istraživanje, rekao je da studija nudi dragocjene uvide u bolest koja još nije u potpunosti shvaćena. Dr. Glad je dodao da novo istraživanje otvara put budućim kliničkim ispitivanjima koja istražuju učinke određenih bakterija i spojeva dobivenih iz crijevnih bakterija koji utječu na imunološki sustav.
Dr. Ntranos je primijetio da otkrića “pružaju novi uvid u potencijalnu ulogu crijevne mikrobiote u razvoju MS-a i sugeriraju da bi tretmani usmjereni na crijevnu mikrobiotu potencijalno mogli biti učinkoviti u regulaciji imunološkog sustava i smanjenju upale kod pacijenata s MS-om”.
Češnjak, tamna čokolada i kumin hrane korisne crijevne bakterije
Međutim, dr. Ntranos je upozorio da je ovo preliminarna studija da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdila ta opažanja. “Važno je imati na umu da je etiologija MS-a složena i nepotpuno shvaćena, s genetskim i okolišnim čimbenicima koji potencijalno pridonose njezinom razvoju. “Iako ciljanje na crijevnu mikrobiotu može biti obećavajući terapijski pristup, kombinacija intervencija će vjerojatno biti potrebna za učinkovito liječenje ili prevenciju bolesti”, kaže stručnjak.
Prehrana igra važnu ulogu u promicanju ugodnog okruženja za dobre bakterije u crijevima. Pridržavanje protuupalnog obrasca prehrane sličnog mediteranskoj prehrani izvrstan je početak. Protuupalna dijeta ne potiče konzumaciju upalne hrane i pića kao što su šećer, prerađena hrana i alkohol.
Najbolje je ograničiti ili izbjegavati ovu hranu kad god je to moguće. Za osobe s multiplom sklerozom ili drugim kroničnim stanjima zainteresiranim za održavanje zdravlja crijeva, dr. Ntranos predlaže prehranu uglavnom biljnog porijekla bogatu voćem, povrćem i vlaknima, izbjegavanje nepotrebnih antibiotika, konzumaciju fermentirane hrane i osiguravanje redovite tjelesne vježbe.
Boris ALEKSANDROV