Crveno meso: Ima li mu mjesta u našoj prehrani? Odgovaraju dva stručnjaka

*Napisao Dr Andreas Melidonis Koordinator Ravnatelj Centra za dijabetes Metropolitan Hospital – predsjednik E. KO. S. N.

i gđa. Anastazija Tabakouklinički dijetetičar – nutricionist

The crveno meso povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, raka pluća, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, adenomom jajnika, prostate, bubrega i želuca, kao i malignom bolešću mokraćnog mjehura.

Kako se crveno meso pojavljuje u mediteranskoj prehrani?

Kao što je poznato, mediteranska prehrana danas se smatra zdravim načinom prehrane. Uključuje širok izbor namirnica koje se konzumiraju umjereno. Tipično, mediteranska prehrana ima nizak udio zasićenih masti i životinjskih bjelančevina, visok udio antioksidansa, vlakana i mononezasićenih masti te ima odgovarajuću ravnotežu omega-6/omega-3 masnih kiselina. Ovaj specifičan obrazac prehrane povezuje se s velikim blagotvornim učinkom na zdravlje i kvalitetu života populacije koja ga slijedi.

Kardiovaskularne bolesti i dalje su najčešći uzrok smrti. Uzroci tome su poremećaji lipida, osobito visoka koncentracija LDL-kolesterola, visoki krvni tlak, pušenje, pretilost, dijabetes, muški spol i tjelesna neaktivnost.

U nizu proučavanih kroničnih bolesti u usporedbi s povećanom konzumacijom masnoća pridodaje se i dijabetes melitus čija je učestalost posljednjih godina u eksponencijalnom porastu. Dijabetes tipa 2 i njegove komplikacije veliki su globalni javnozdravstveni problem koji pogađa gotovo sve populacije, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju s visokim stopama morbiditeta i mortaliteta.

Dijetalne zasićene masne kiseline (SFA), koje se nalaze u mlijeku, maslacu, siru, govedini, janjetini, svinjetini, peradi, palminom ulju i kokosovom ulju, prema studijama su pokazale da podižu razinu ukupnog kolesterola. i to uglavnom (lošeg) LDL-kolesterol. Transmasne kiseline (TFA), koje se prirodno nalaze u mesu, sudjeluju u povećanju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Na temelju gore navedenih pitanja i potrage za odgovorom utemeljenim na dokazima, obavljen je sustavni pregled i meta-analiza, pregledavajući svu literaturu objavljenu do studenog 2021.

Meta-analiza je uključila 43 studije, 17 studija o učinku na kardiovaskularne bolesti, 16 studija o povezanosti s infarktom miokarda, 6 studija o zatajenju srca i 23 studije o dijabetes melitusu.

I prerađeno i neprerađeno crveno meso pokazala pozitivnu korelaciju s povećanjem rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti. Posebno prerađeno meso (i prerađeno meso smatra se svako meso koje je modificirano radi poboljšanja okusa, odnosno produljenja roka trajanja). Postupci obrade mesa su soljenje, sušenje, fermentacija, dodavanje konzervansa itd. Ovako obrađeno meso – je slanina, šunka, narezci, kobasice, mesne konzerve itd. – pokazalo se da imaju veći učinak na pojavu kardiovaskularnih bolesti, infarkta miokarda i zatajenja srca. Rezultati meta-analize nisu pokazali statistički značajnu razliku između muškaraca i žena.

Naime, statistička analiza pokazala je da se za svakih 100 g neobrađenog crvenog mesa rizik od kardiovaskularnih bolesti povećava za 11%, dok se za svakih 50 g prerađenog crvenog mesa rizik još više povećava, na 26%.

Uz to, konzumacija neprerađenog crvenog mesa povezana je s 17% većim rizikom od koronarne bolesti srca. Nasuprot tome, čini se da prerađeno crveno meso utječe na indukciju infarkta miokarda u 16% većoj mjeri, dok se čini da neprerađeno meso nije odgovorno za to djelovanje.
Potpuno isti odnos prerađenog crvenog mesa, ali ne i neprerađenog mesa, pokazala su istraživanja u vezi sa zatajenjem srca, povećavajući rizik za 16%.

The neprerađeno meso, međutim, povezano je s većim rizikom od razvoja gestacijskog dijabetesa, nego prerađeno meso, u omjeru od 100% na 100g crvenog mesa. U isto vrijeme, čini se da se rizik od dijabetesa tipa 2 povećava za 16% na 100 g neprerađenog crvenog mesa i 44% na 50 g prerađenog crvenog mesa.

Načini na koje povećana konzumacija crvenog mesa može dovesti do pojave navedenih bolesti su različiti. Pojava hipertenzije, inzulinska rezistencija, više razine faktora rasta inzulinske fosfataze (IGF-1) i povećanje razine LDL kolesterola, neki su od slučajeva u kojima crveno meso ima direktnu vezu”, ističu stručnjaci.

Također je vrijedno naglasiti dai negativan učinak crvenog mesa je izraženiji u zapadnoj kulturi, gdje je njegova potrošnja veća.
Zaključno, crveno meso, a posebno prerađeno meso povećava rizik od kardiovaskularnih i metaboličkih komplikacija, a to je sada dokumentirano mnoštvom studija i meta-analiza. Mediteranska prehrana i njezine preporuke vezane uz meso neosporan su zdrav prehrambeni odgovor iu slučaju crvenog mesa.